Herta Has

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Herta Has
Herta Has 1943. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1914-03-29)29. mart 1914.
Mesto rođenjaMaribor, Austrougarska
Datum smrti5. mart 2010.(2010-03-05) (95 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Profesijaekonomista
Član KPJ od1936.
Porodica
SupružnikJosip Broz Tito
DecaMišo Broz
Cvetana Krstev
Vojna karijera
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba

Odlikovanja
Partizanska spomenica 1941.

Herta Has (sloven. Herta Haas; Maribor, 29. mart 1914Beograd, 5. mart 2010) bila je jedna od četiri službeno priznatih žena Josipa Broza Tita.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Mariboru 1914. godine, njen otac bio je socijalist, a majka službenica. Revolucionarno radničkom pokretu pristupila je kao student Ekonomske visoke škole u Zagrebu. Član SKOJ-a je od 1934, a Komunističke partije Jugoslavije od 1936. godine. Aktivno je radila u Ženskom pokretu u Mariboru i Omladinskoj sekciji ženskog pokreta u Zagrebu. Radila je u punktu za odlazak dobrovoljaca u Španiju, kao i na zadacima tehnike CK KPJ.

Herta Has upoznala je Josipa Broza 1937. godine u Parizu. Kao levičarsko-intelektualna metropola tadašnje Evrope, Pariz je bio regrutni centar španskih dobrovoljaca i stanica na putu prema Moskvi, prestonici Kominterne.

Susret između Herte Has i Josipa Broza dogodio se tek posle dve godine. Vraćajući se iz Moskve, Tito je zastao u Istanbulu. Čekao je pasoš kojim je nameravao da dobije ulaznu vizu u Jugoslaviju. Opet je stigla Herta Has. Ali, ovog puta došlo je do intimnog upoznavanja, pa je par nakon povratka u Zagrebu nastavio zajednički život. Stanovali su u unajmljenoj kući, pod lažnim imenima Marija Šarić i inženjer Slavko Babić, odbornik opštine Sinj, u kojoj je tih godina vladala Radničko-seljačka stranka.

Njihova vanbračna veza je trajala samo do 1941. godine i početka Drugog svetskog rata. Tito je u maju 1941. godine otputovao u Beograd, gde je upoznao novu partijsku kurirku Davorjanku Paunović Zdenku. Herta Has je ostala u Zagrebu u poodmakloj trudnoći, a nekoliko dana posle Titovog odlaska rodila je sina Mišu.

Hertu Has i Titovog tek rođenog sina skrivao je od ustaša, Vladimir Velebit, u svojoj momačkoj garsonjeri. Zatim je mladu majku izvukao iz ustaškog zatvora. Herta Has je 1943. godine, posle Martovskih pregovora, razmenjena za grupu nemačkih stručnjaka zarobljenih u Bosni dok su tragali za uranijumom za Hitlerovu atomsku bombu. Posle razmene kratko vreme je provela u Vrhovnom štabu NOV i POJ, a potom je otišla u Sloveniju gde je ostala do kraja rata.

Tita je videla još samo jednom i nikada više — 1946. godine u kabinetu predsednika Vlade FNRJ. Radila je kao stručnjak u Saveznom izvršnom veću.

Umrla je 5. marta 2010. godine. Njen drugi suprug je umro, a u tom braku je imala dve ćerke. Njen sin Aleksandar Mišo Broz bio je hrvatski diplomata u Indoneziji, a unuka Saša Broz upravnik Pulskog pozorišta. Njena kćerka iz drugog braka je profesor Cvetana Krstev.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Džasper Ripli "Tito", Mir Novi Sad, 1998. godina
  • Mira Šuvar "Vladimir Velebit - Svedok istorije", NIP Prometej Zagreb, 2001. godina

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]