Herta Has
Herta Has | ||
---|---|---|
Lični podaci | ||
Datum rođenja | 29. mart 1914. | |
Mesto rođenja | Maribor, Austrougarska | |
Datum smrti | 5. mart 2010.95 god.) ( | |
Mesto smrti | Beograd, Srbija | |
Profesija | ekonomista | |
Član KPJ od | 1936. | |
Porodica | ||
Supružnik | Josip Broz Tito | |
Deca | Mišo Broz Cvetana Krstev | |
Vojna karijera | ||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | |
Odlikovanja |
|
Herta Has (sloven. Herta Haas; Maribor, 29. mart 1914 — Beograd, 5. mart 2010) bila je jedna od četiri službeno priznatih žena Josipa Broza Tita.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođena je u Mariboru 1914. godine, njen otac bio je socijalist, a majka službenica. Revolucionarno radničkom pokretu pristupila je kao student Ekonomske visoke škole u Zagrebu. Član SKOJ-a je od 1934, a Komunističke partije Jugoslavije od 1936. godine. Aktivno je radila u Ženskom pokretu u Mariboru i Omladinskoj sekciji ženskog pokreta u Zagrebu. Radila je u punktu za odlazak dobrovoljaca u Španiju, kao i na zadacima tehnike CK KPJ.
Herta Has upoznala je Josipa Broza 1937. godine u Parizu. Kao levičarsko-intelektualna metropola tadašnje Evrope, Pariz je bio regrutni centar španskih dobrovoljaca i stanica na putu prema Moskvi, prestonici Kominterne.
Susret između Herte Has i Josipa Broza dogodio se tek posle dve godine. Vraćajući se iz Moskve, Tito je zastao u Istanbulu. Čekao je pasoš kojim je nameravao da dobije ulaznu vizu u Jugoslaviju. Opet je stigla Herta Has. Ali, ovog puta došlo je do intimnog upoznavanja, pa je par nakon povratka u Zagrebu nastavio zajednički život. Stanovali su u unajmljenoj kući, pod lažnim imenima Marija Šarić i inženjer Slavko Babić, odbornik opštine Sinj, u kojoj je tih godina vladala Radničko-seljačka stranka.
Njihova vanbračna veza je trajala samo do 1941. godine i početka Drugog svetskog rata. Tito je u maju 1941. godine otputovao u Beograd, gde je upoznao novu partijsku kurirku Davorjanku Paunović Zdenku. Herta Has je ostala u Zagrebu u poodmakloj trudnoći, a nekoliko dana posle Titovog odlaska rodila je sina Mišu.
Hertu Has i Titovog tek rođenog sina skrivao je od ustaša, Vladimir Velebit, u svojoj momačkoj garsonjeri. Zatim je mladu majku izvukao iz ustaškog zatvora. Herta Has je 1943. godine, posle Martovskih pregovora, razmenjena za grupu nemačkih stručnjaka zarobljenih u Bosni dok su tragali za uranijumom za Hitlerovu atomsku bombu. Posle razmene kratko vreme je provela u Vrhovnom štabu NOV i POJ, a potom je otišla u Sloveniju gde je ostala do kraja rata.
Tita je videla još samo jednom i nikada više — 1946. godine u kabinetu predsednika Vlade FNRJ. Radila je kao stručnjak u Saveznom izvršnom veću.
Umrla je 5. marta 2010. godine. Njen drugi suprug je umro, a u tom braku je imala dve ćerke. Njen sin Aleksandar Mišo Broz bio je hrvatski diplomata u Indoneziji, a unuka Saša Broz upravnik Pulskog pozorišta. Njena kćerka iz drugog braka je profesor Cvetana Krstev.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Džasper Ripli "Tito", Mir Novi Sad, 1998. godina
- Mira Šuvar "Vladimir Velebit - Svedok istorije", NIP Prometej Zagreb, 2001. godina