Hronologija SFRJ i SKJ april 1966.
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) i delovanje Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku aprila meseca 1966. godine.
← mart | Hronologija SFRJ i SKJ tokom 1966. | maj → | |||||||||||||||||||||||||||
P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
5. april[uredi | uredi izvor]
- U Ljubljani, od 5. do 7. aprila održan Šesti kongres Socijalističkog saveza radnog naroda Slovenije, kome je prisustvovalo 692 delegata i gostiju. Predsednica Glavnog odbora SSRNS Vida Tomšič je u uvodnom referatu naglasila da je istinski uticaj čoveka u društvu merilo uspeha Socijalističkog saveza i da korene etatizma i birokratizma možemo podrezati jedino putem neposrednog samoupravljanja. Na kraju Kongresa izabran je novi Glavni odbor na čelu sa Vidom Tomšič i usvojena rezolucija sa zadacima SSRNS.[1]
- U Beogradu umro Đorđe Bošković Bata (1906—1966) učesnik Narodnooslobodilačkog rata i društevno-politički radnik SR Srbije i AP Vojvodine. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja na beogradskom Novom groblju.[2][3]
10. april[uredi | uredi izvor]
- Predsednik SFRJ Josip Broz Tito, od 10. do 12. aprila, u pratnji sekretara CK SK BiH Cvijetina Mijatovića, predsednika Skupštine SR BiH Ratka Dugonjića i predsednika SUBNOR Jugoslavije Đure Pucara, boravio u poseti Bosanskoj krajini. Tito se sa bosanskohercegovačkim rukovodiocima susreo u Bihaću, odakle su otišli u Drvar, gde je obišao Fabriku celuloze, a potom govorio na mitingu. Iz Drvara je otišao u Bosanski Petrovac, a potom ponovo u Bihać, gde je prenoćio. Drugog dana posete, posetio je spomen-muzej Prvog zasedanja AVNOJ-a i Fabriku tekstila u Bosanskom Petrovcu, a potom razgovarao sa predstavnicima opštinskih vlasti iz Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe i Velike Kladuše. Iz Bihaća je otišao u Banja Luku, a usput se Plavi voz zadržao na železničkim stanicama u Bosanskoj Krupi, Bosanskom Novom i Prijedoru, gde se okupio veći broj građana. Tokom dvodnevne posete Banja Luci, Tito je posetio Spomenik palim Krajišnicima, fabriku „Rudi Čajavec” i fabriku celuloze i viskoze, a u Domu kulture je razgovarao sa predstavnicima opštinskih vlasti banjalučkog sreza. Prilikom povratka za Beograd, Plavi voz se zadržao na železničkoj stanici u Novoj Gradiški, gde ga je dočekalo dosta građana.[4][5][6][7][8]
18. april[uredi | uredi izvor]
- Predsednik SFRJ i generalni sekretar SKJ Josip Broz Tito, od 18. do 23. aprila, boravio u poseti Socijalističkoj Republici Rumuniji. Na aerodromu u Bukureštu dočekali su ga generalni sekretar Rumunske KP Nikolaje Čaušesku i drugi visoku rukovodioci. U toku posete obavljeni su razgovori sa Čaušeskuom i predsednikom Državnog veća Kivu Stojkom sa kojima su razmenjena mišljenja o bilateralnim odnosima, međunarodnoj situaciji i stanju u međunarodnom radničkom pokretu. Tito je 20. i 21. aprila boravio u Brašovu, gde je posetio Industrijski kombinat, a 22. aprila je u Bukureštu prisustvovao mitingu jugoslovensko-rumunskog prijateljstva.[9][4][10]
22. april[uredi | uredi izvor]
- Na zajedničkoj sednici Saveznog i Privrednog veća Savezne skupštine, na kojoj su razmatrana tekuća pitanja kretanja privrede i usvojeni zaključci u kojima je istaknuto da se investicije u osnovna i obrtna sredstva moraju zasnivati samo na realnoj akumulaciji.[9]
26. april[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu, 26. i 27. aprila održan Četvrti plenarna sednica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske na kome se raspravljalo o pozitivnim rezultatima dotadašnjih privrednih kretanja. Na Plenumu je naglašeno da realizaciju ciljeva reforme, ipak otežavaju neki momenti — prespora modernizacija privrede, nerešeno pitanje deviznog i kreditnog sistema i najamni mentalitet unutar dešavanja u radnim jedinicama. Usvojena je Rezolucija o aktuelnim problemima obrazovanja, u kojoj je istaknuto da se dalji razvoj obrazovanja temelji na integraciji društvenog rada, zasnovanog na principima samoupravljanja.[9]
u toku aprila[uredi | uredi izvor]
- U Novom Sadu održana Jedanaesta pokrajinska konferencija Saveza omladine Vojvodine na kojoj je razmatrana aktivnost omladinske organizacije u ostvarivanju odluka Osmog kongresa SKJ. Na Konferenciji je istaknut značaj obrazovanja kao elementa celokupne društvene aktivnosti, pozitivno je ocenjen rezultat učešća omladine na radnima akcijama — Auto-put ’63, Skoplje ’63 i Jadranska magistara ’64 i pružena je podrška ovom vidu aktivnosti mladih. Takođe, pozitivno je ocenjen rad Omladinskih partijskih škola.[9]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hronologija 3 1980, str. 252.
- ^ „Umro Đorđe Bošković”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 6. 4. 1966. str. 4.
- ^ „Sahranjen Đorđe Bošković”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 7. 4. 1966. str. 6.
- ^ a b Hronologija Tito 1978, str. 237.
- ^ „Dolazak u Dom kulture u Drvaru”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Šetnja po Bosnaksom Petrovcu”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Poseta Muzeju AVNOJ-a u Bihaću”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ „Polaganje venca na Spomenik palim Krajišnicima”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ a b v g Hronologija 3 1980, str. 253.
- ^ „Doček na aerodromu u Bukureštu”. foto.mij.rs. n.d.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Jugoslavija i svet 1966. Beograd: Mladost. 1967. COBISS.SR 512366511
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084