Crkva Svetih besrebrenika Kuzmana i Damjana u Azanji

Koordinate: 44° 26′ 3.66″ N 20° 52′ 45.88″ E / 44.4343500° S; 20.8794111° I / 44.4343500; 20.8794111
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetih besrebrenika Kozme i Damjana u Azanji
Crkva Svetih besrebrenika Kozme i Damjana
Opšte informacije
MestoAzanja
OpštinaSmederevska Palanka
Država Srbija
Vreme nastanka1884.-1889.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituRegionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo

Crkva Svetih besrebrenika Kozme i Damjana u Azanji (opština Smederevska Palanka), podignuta je u periodu od 1884. do 1889. godine, pod zaštitom je države kao spomenik kulture.[1]

Izgradnja[uredi | uredi izvor]

Žitelji sela Azanje su koristili crkvu u Kusatku za obavljanje svojih verskih obreda, jer su sa žiteljima Kusatka činili jednu crkvenu opštinu.S obzirom na udaljenost crkve u Kusatku meštani Azanje su imali potrebu za podizanjem nove crkve u centru sela u blizini drvene zvonare.Prema sačuvanoj crkvenoj arhivi, moglo bi se pretpostaviti da je zvonara mogla biti podignuta između 1860. I 1865. Godine. Na postojanje zvonare u funkciji manje kapele, ukazuju i naknadno upisani zapisi na dvema bogoslužbenim knjigama. Nažalost ne može se precizno utvrditi njeno mesto. Darovni natpis na jednoj knjizi otkriva nam da je darodavac jerej Luka Majstorović iz Azanje i da je knjiga poklonjena 1867. Godine. Ne pominjanje imena crkve moglo bi da se protumači da je knjiga poklonjena kapeli koja je bila u okviru zvonare uz čvrsto ubeđenje da će ona prerasti u crkvu. Zvona su poklonili Krsta Radovanović i njegov sin Steva Krstić, trgovci iz Azanje.Nakon izgradnje crkve zvona su preneta na toranj crkve.1882. godine žitelji Azanje su se obratili nadležnim crkvenim organima za dobijanje dozvole za podizanje nove crkve.Već iste godine je izvršeno postavljanje i osvećenje kamena temeljca.Čin osvećenja kamena temeljca je obavio protojerej i arhijerejski namesnik Smedereva Josif Marinković uz sasluženje mesnih sveštenika Koste Majstorovića i Luke Majstorovića. Grubi građevinski radovi su bili okončani 1884. Godine.U oktobru 1884. godine crkvu je posetio Beogradski mitropolit Teodosije. Gradnja crkve je trajala jako dugo,jer se zna da je na dan svetih Kozme i Damjana , zaštitnika crkve oseštana od strane Beogradskog mitropolita Mihaila Jovanovića.Na osnovu sačuvane crkvene arhive znamo da je 1888. postavljen ikonostas.U do sada dostupnoj arhivskoj i drugoj građi ne spominje se autor projekta niti glavni neimar. Šturi zapis spominje preduzimača Mitu, ali je on najverovatnije bio jedan od izvođača ali ne i glavni neimar.[2]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Crkva u Azanji je posvećena Svetim Kozmi i Damjanu, sagrađena je u klasicističkom duhu uz primenu elemenata romantizma. U osnovi je jednobrodna građevina prostorno podeljena na naos sa dvema pevničkim apsidama sa severne i južne strane, oltarski prostor na istoku i pripratu sa vitkim zvonikom na zapadu. Fasadnu dekoraciju odlikuje izvođenje kordon i višestruko profilisanog krovnog venaca, prislonjenih pilastara koji prate unutrašnju podelu prostora, detalja poput slepih okulusa i posebna obrada ulaznih portala sa naglašenim trougaonim timpanonima.

Ikonostas[uredi | uredi izvor]

Ikonostas hrama Svetih besrebnika Kozme i Damjana uklapa se u tradicionalna rešenja. Na njemu se nalaze 27 ikona, računajući i Raspeće Hristovo. Sve ikone sem Carskih dveri su rađene u tehnici ulja na platnu. Ikonostas je još 1969. godine proglašen spomenikom kulture i vodi se pod brojem 147/1. Živopis je delo nepoznatog majstora, dok je većinu ikona na ikonostasnoj pregradi uradio krajem 19. veka Nastas Tomić[mrtva veza], živopisac iz Kruševca.

Bogoslužbene knjige[uredi | uredi izvor]

Hram je opremljen svim potrebnim bogoslužbenim knjigama.

  • Triod, štampan u Moskvi 1780.
  • Službenik, štampan u Beogradu 1838. godine.
  • Psaltir, štampan u Moskvi 1860.
  • Antologion, štampan u Moskvi 1861.
  • Tipikon-tipik, štampan u Moskvi 1862.
  • Oktoih,štampan u Moskvi 1863.
  • Cvetni triod,štampan u Moskvi 1867.
  • Jevanđelje, štampano u Kijevu 1875.
  • Apostol, štampan u Moskvi 1888.
  • Molebnoje pjenije, štampano u Petrogradu 1893.
  • Dvanaet knjiga mineja, štampanih u Moskvi 1897.

Crkveni predmeti[uredi | uredi izvor]

Među njima posebno su visoke umetničke vrednosti: drvena darohranilica koju je crkvi 1889. godine priložio Vučko M. Bogdanović iz Smedereva i prestoni krst filigranske izrade. Na njemu je srebrnom žicom izveden tekst posvete: „Ovaj sveti Krst dobavio je iz Sv. Gore jerej azanjski poč. Kosta r. 1830. umro 1886.g. mes. maja i predade ga sinu jereju Mihajlu r. 1863.17.2. +, a okova ga i ukrasi u Prištini unuk mu Milorad M. Majstorović đeneral štabni pukovnik predade ga bratu jereju Kosti r. 1894. god. da sv. imenom Božjim blagosilja svoje stado. Leta 1928. avgusta 29. na sv. Jovana Priština“.

Stradanja i obnove[uredi | uredi izvor]

1911. godine crkva je dobila novu ogradu oko porte, što znači da je u ovom periodu crkvena porta dobila svoju formu. 1915. Godine kada je Austrougarska gospodarila ovim prostorima narod se dao u zbegove, a sa njima i azanjski sveštenici. U bojazni da okupatori ne opljačkaju crkvene dragocenosti, sveštenici su sve crkvene stvari stavili u drvene sanduke i zakopali ih kod kapele na groblju. S obzirom da je rat dugo trajao , zakopane stvari su dosta propale, naročito protokolarne knjige.Crkva kao građevina nije mnogo stradala, ali su austrougari skinuli crkvena zvona i odneli ih u topolivnicu.Crkvena opština je posle rata dobila odštetu od 25.000 dinara. 1920 godine dobrovoljnim prilozima kupljena su dva zvona, dok je treće poklonio sveštenik Mihajlo Majstorović. Iz arhivske dokumentacije se ne može saznati kakva je oštećenja doneo Drugi svetski rat. 1971. godine crkva je doživela jednu od svojih rekonstrukcija.Obnovljena je fasada,kao i unutrašnje zidne površine.Krajem 20. Veka obnovljena je spoljašnja fasada crkve i unutrašnje zidne površine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo/Crkva Svetih besrebnika Kozme i Damjana u Azanji”. Arhivirano iz originala 26. 12. 2014. g. Pristupljeno 12. 12. 2014. 
  2. ^ Mlađan Cunjak, Nikola Gvozdić,"Hram svetih besrebrenika Kozme i Damjana,Azanja,Crkvena opština azanjska,2005.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

44° 26′ 3.66″ N 20° 52′ 45.88″ E / 44.4343500° S; 20.8794111° I / 44.4343500; 20.8794111