Pređi na sadržaj

Crkva Svetog Ilije proroka u Maglaju

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Ilije proroka
Osnovni podaci
Statusotvoren
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaMitropolija dabrobosanska
Osnivanje1908.; pre 116 godina (1908)
PosvećenSvetom Iliji
Arhitektura
Nivo značajaNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Lokacija
MestoMaglaj
Država Bosna i Hercegovina
Koordinate44° 32′ 59.47″ N 18° 5′ 50.91″ E / 44.5498528° S; 18.0974750° I / 44.5498528; 18.0974750
Crkva Svetog Ilije proroka na karti Bosne i Hercegovine
Crkva Svetog Ilije proroka
Crkva Svetog Ilije proroka
Crkva Svetog Ilije proroka na karti Bosne i Hercegovine

Crkva Svetog Ilije proroka je srpska pravoslavna crkva koja se nalazi u Maglaju. Pripada Mitropoliji dabrobosanskoj, a izgrađena je 1908. godine. Za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine proglašena je na sednici održanoj u februaru 2013. godine.

Opis[uredi | uredi izvor]

Crkva pripada tipu jednobrodne zasvođene građevine koja ima bočne pevnice, zvonik na zapadnoj strani i apsidu na istočnoj strani. orijentisana dužom stranom u pravcu istok-zapad i ima pravougaonu osnovu čije spoljašnje dimenzije iznose oko 11,0 h 15,1 m (dužina merena sa apsidom). Zidovi crkve izrađeni su od kamena i opeke. Na crkvi postoje dva portala.[1]

Unutrašnji prostor crkve čine: priprata iznad koje se nalazi galerija, zatim molitveni prostor (naos) i oltarski prostor koji je smešten u apsidi.[1]

Centralni deo crkve je zasvođen i natkriven dvovodnim krovom. Pevnice i apsida su prekrivene zasebnim poligonalnim krovovima. Komplet krovna konstrukcija izrađena je od drveta a krovni pokrivač od bakrarnog lima.[1]

U osovini crkve, na njenom zapadnom pročelju, nalazi se zvonik. Zvonik predstavlja monumentalni toranj kvadratne osnove koji je postavljen na četiri masivna stuba.[1] Dimenzije zvonika iznose 2,4 h 2,4 m, a visina tornja iznosi oko 17,5 m. Zidovi zvonika su izrađeni od opeke čija debljina iznosi 85 cm. Kupola je postavljena na vitki, osmostrani tambur.[2] Krov zvonika je prekriven plitkom kupolom koja je izrađena od drveta, a prekrivena je bakarnim limom.[1] U delu zvonika koji ima oktogonalnu osnovu smešteno je zvono, a na svim oktogonalnim stranama nalazi se po jedan prozorski otvor sa žaluzinama koji se lučno završava. Visina zvonika do temena kupole iznosi oko 14,40 m a krst na vrhu crkve koji je izrađen od kovanog gvožđa je visine 2,00 m.[1] Na zapadnom zidu zvonika, iznad drvenog portala, smeštena je bifora iznad koje se nalazi kružno zatvoreno udubljenje. Ukrasni luk iznad bifore kao i kružno udubljenje profilisani su plitkom geometrijskom plastikom u fasadnom malteru.[1][2]

Ikonostas crkve izrađen je tokom 2007. godine. Ram ikonostasa izradio je Zdravko Popović iz Banje Luke, a ikone ikonopisac i freskopisac Goran Pešić. Ram ikonostasa je izrađen od drveta.[1] Na ram su pričvršćene ikone, rađene na lesonitu sa predstavama različitih scena. U kompozicionom pogledu raspored ikona na ikonostasnoj pregradi se može podeliti na dvije horizontalne celine.[1]

Svod crkve je tokom 2007. i 2008. godine oslikan. Oslikavanje je radio Goran Pešić, ikonopisac i freskopisac iz Istoka (Srbija, Metohija). Do 2012. godine oslikan je prostor apside i naosa crkve.[1][3]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Maglajska parohija osnovana je rešenjem Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu 1883. godine. Izgradnja crkve započeta je 1906. godine i trajala je do 1908. godine kad je crkva i osveštana. Izgrađena u duhu istoricizma, uz primenu generalnih elemenata vizantijske srednjovekovne arhitekture, koja je karakteristična za sakralne objekte pravoslavne provinijencije sa kraja 19. i početka 20. veka.[1] U toku rata u BiH crkva je granatiranjem i paljenjem znatno devastirana. Zvonik je u gornjem delu bio urušen, a krovna konstrukcija spaljena. Preostali zidovi su se urušili usljed uticaja atmosferalija.[1]

Rehabilitacija crkve započeta je prvom polovinom 2003. godine, i trajala je do 30. septembra 2007. godine. Radovi na rekonstruciji objekta rađeni su prema dokumentaciji Glavnog projekta Rekonstrukcija-sanacija Pravoslavne crkve Svetog Proroka Ilije u Maglaju iz 2003. godin urađenoj od strane FABING Sarajevo, projektovanje, inženjering, konsalting. Izradi ovog projekta predhodio je projekat konzervatorsko-restauratorskih radova kojeg je izradio Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, na osnovu kojeg je utvrđeno da je crkva gabaritima i izgledom ponovila izgled crkve iz 1906-1908.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l „Crkva Svetog Ilije Proroka u Maglaju”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 10. 2018. 
  2. ^ a b „Maglajska parohija”. eparhijazt.com. Pristupljeno 16. 3. 2021. 
  3. ^ „Srbi u Maglaju vijekovima imaju jak identitet”. Glas Srpske. 30. 7. 2019.