Nacija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nacija (od lat. nacio / rođenje) je višeznačni politički pojam, kojim se u zavisnosti od konteksta upotrebe mogu označavati različite vrste ljudskih zajednica. U političkoj teoriji i praksi, razlikuju se dve osnovne vrste nacija, kao posebnih narodnih zajednica čije pripadnike povezuje zajednička etnička ili državna pripadnost. Po tom osnovu, nacije mogu biti etničke ili političke.[1][2][3]

Politička nacija je narodna zajednica čije pripadnike povezuje zajedničko državljanstvo, dok etnička nacija predstavlja narodnu zajednicu čije pripadnike povezuje zajednički etnicitet. Po tom osnovu, svaka osoba koja ima državljanstvo neke države, a ujedno ima i svoj vlastiti etnički identitet, samim tim istovremeno ima i dvostruku nacionalnost: po osnovu državljanstva pripada političkoj naciji vlastite države, dok po osnovu etniciteta pripada svojoj matičnoj etničkoj naciji. Na primer, svaki Srbin, koji je ujedno i državljanin Sjedinjenih Američkih Država, istovremeno je pripadnik američke političke nacije po osnovu svog državljanstva, kao i srpske etničke nacije po osnovu svog etniciteta.

Tokom istorije, pojam nacije je upotrebljavan u različitim značenjima, a njegova savremena upotreba je takođe višeznačna, što zavisi ne samo od konteksta upotrebe, već i od jezičkih i pojmovnih konvencija koje važe u različitim sredinama. Tako je, na primer, na širem govornom području engleskog jezika u zapadnoj Evropi i Severnoj Americi uobičajeno da se reč nacija primarno upotrebljava kao oznaka za političku naciju, koju čine svi građani neke države, dok je u istočnoj Evropi uobičajeno da se pojam nacije primarno vezuje se za koncept etničke nacije.[4]

Istorijsko konstituisanje savremenih političkih nacija podrazumeva ostvarivanje ključnog koraka, odnosno etape je u razvoju naroda, koja se manifestuje u stvaranju države. Konstituisana politička nacija ima sopstvenu državu, koja je izraz nacionalnog suvereniteta, a ujedno i garancija opstanka i razvoja, sa sopstvenom teritorijom, sistemom političkih institucija i nacionalnim ustanovama u svim oblastima društvenog života. Uprkos tome, nacija nije istovetna sa društvom i po pravilu ne prekoračuje okvire političkog poretka, kao osnovnog delokruga nacionalne države. Na drugoj srani, etnički koncept nacije prevazilazi granice matične države i povezuje sve ljude koji dele zajedničko etničko poreklo, zajednički jezik, istorijsku baštinu i kulturne vrednosti.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]