Miloš Šobajić — разлика између измена
мНема описа измене |
→Biografija: Čemu toliki srpski nacionalizam? Znači, vi tvrdite da je Crna Gora samo geografska teritorija, a sve u njoj srpsko. To je falsifikat. Čak i izvor koji ste naveli u fusnoti ne ide u korist vašoj opasci da su Šobajići srpska familija. ознаке: враћена измена мобилна измена мобилно веб-уређивање |
||
Ред 34: | Ред 34: | ||
Rođen je [[1944]]. godine u zbegu na planini Papuk u [[Slavonija|Slavoniji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.espreso.co.rs/lifestyle/kultura/778299/bio-je-opsednut-smrcu-hteo-je-da-zivi-do-120-godine-voleo-je-da-zene-odmah-zeni-hrabar-i-lud-milos-sobajic|title=Bio je opsednut SMRĆU, hteo je da živi do 120. godine, voleo je da ŽENE odmah ženi, hrabar i lud - MILOŠ ŠOBAJIĆ!|website=espreso.co.rs|language=sr|access-date=2022-04-05}}</ref> Majka ga je u pelenama prenela preko [[Мађарска|Mađarske]] u [[Србија|Srbiju]], i tek tada ga je prijavila matičnoj službi, zbog čega je u mnogobrojnim publikacijama zapisano da je rođen 1945. u [[Београд|Beogradu]].<ref>[[Politika]], 26 april 2021, str. 27, porodična čitulja (majka, brat, sestra - obaveštenje o smrti)</ref><ref>[[Politika]], 28 april 2021, str. 31, porodična čitulja (majka, brat, sestra - obaveštenje o sahrani)</ref><ref>{{cite news | title = Ovako je Šobajić govorio o svom detinjstvu, životu, umetnosti…”Svet sam ugledao u šumi… | newspaper = Naši u svetu | date = 24 April 2021 | url = https://www.nasiusvetu.com/vesti/158496/ovako-je-sobajic-govorio-o-svom-detinjstvu-zivotu-umetnosti-svet-sam-ugledao-u-sumi/ | access-date = 02. 05. 2021 | archive-date = 02. 05. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210502212433/https://www.nasiusvetu.com/vesti/158496/ovako-je-sobajic-govorio-o-svom-detinjstvu-zivotu-umetnosti-svet-sam-ugledao-u-sumi/ | url-status = }}</ref> |
Rođen je [[1944]]. godine u zbegu na planini Papuk u [[Slavonija|Slavoniji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.espreso.co.rs/lifestyle/kultura/778299/bio-je-opsednut-smrcu-hteo-je-da-zivi-do-120-godine-voleo-je-da-zene-odmah-zeni-hrabar-i-lud-milos-sobajic|title=Bio je opsednut SMRĆU, hteo je da živi do 120. godine, voleo je da ŽENE odmah ženi, hrabar i lud - MILOŠ ŠOBAJIĆ!|website=espreso.co.rs|language=sr|access-date=2022-04-05}}</ref> Majka ga je u pelenama prenela preko [[Мађарска|Mađarske]] u [[Србија|Srbiju]], i tek tada ga je prijavila matičnoj službi, zbog čega je u mnogobrojnim publikacijama zapisano da je rođen 1945. u [[Београд|Beogradu]].<ref>[[Politika]], 26 april 2021, str. 27, porodična čitulja (majka, brat, sestra - obaveštenje o smrti)</ref><ref>[[Politika]], 28 april 2021, str. 31, porodična čitulja (majka, brat, sestra - obaveštenje o sahrani)</ref><ref>{{cite news | title = Ovako je Šobajić govorio o svom detinjstvu, životu, umetnosti…”Svet sam ugledao u šumi… | newspaper = Naši u svetu | date = 24 April 2021 | url = https://www.nasiusvetu.com/vesti/158496/ovako-je-sobajic-govorio-o-svom-detinjstvu-zivotu-umetnosti-svet-sam-ugledao-u-sumi/ | access-date = 02. 05. 2021 | archive-date = 02. 05. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210502212433/https://www.nasiusvetu.com/vesti/158496/ovako-je-sobajic-govorio-o-svom-detinjstvu-zivotu-umetnosti-svet-sam-ugledao-u-sumi/ | url-status = }}</ref> |
||
Po ocu Voju, potiče iz |
Po ocu Voju, potiče iz crnogorske familije<ref>{{Cite web|url=https://www.cdm.me/kultura/kako-je-porodica-sobajic-uvrstila-niksic-u-centar-crnogorske-kulture/|title=Kako je porodica Šobajić uvrstila Nikšić u centar crnogorske kulture|date=2018-08-28|website=CdM|language=en-US|access-date=2019-02-01}}</ref>, koja je krajem XIX veka donela u Crnu Goru prvi bioskop, prvu robnu kuću, prvo pozorište, čitaonicu i biblioteku, pleh orkestar, prve novine i časopise. Majka Mirjana potiče iz Like.<ref>{{Cite web|url=http://www.politika.rs/sr/clanak/170875/Magazin/Romantik-u-dusi-buntovnik-na-platnu|title=Romantik u duši, buntovnik na platnu|last=Mijalković|first=Aleksandra|website=Politika Online|access-date=2019-02-01}}</ref><ref>{{cite news |title=Majka slavnog slikara o ratu i ljubavi |url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:829321-Mira-Sobajic-pamti-sta-joj-Tito-rekao-o-Drazi-i-u-98-godini-sije-kosulje-Majka-slavnog-slikara-o-ratu-i-ljubavi |accessdate=10. 11. 2019 |work=Večernje novosti |date=10. 11. 2019.}}</ref><ref>[https://www.poreklo.rs/2021/04/24/poreklo-slikara-milosa-sobajica/ Poreklo slikara Miloša Šobajića (Poreklo, 24. april 2021)]</ref> |
||
Osnovnu i srednju školu je pohađao u Beogradu, [[Истанбул|Istanbulu]] i [[Никшић|Nikšiću]]. Maturirao u [[Прва београдска гимназија|Prvoj Beogradskoj gimnaziji]], 1964. godine. Završio je Akademiju Likovnih umetnosti u Beogradu [[1970]], da bi se dve godine kasnije preselio u [[Париз|Pariz]]. Od [[2005]]. godine predaje na Luksun Akademiji lepih umetnosti u [[Шенјанг|Šenjangu]] u [[Kina|Kini]], a istovremeno osniva Fakultet za umetnost i dizajn na [[Универзитет Џон Незбит|Megatrend univerzitetu]] u Beogradu, na kojem je bio dekan, redovni profesor i počasni doktor, da bi godine 2012. postao [[Професор емеритус|profesor emeritus]]<ref>{{Cite web|url=http://megatrend.edu.rs/team/emeritus-prof-milos-sobajic/|title=Emeritus Prof. Miloš Šobajić|website=Megatrend Univerzitet|language=sr-RS|access-date=2019-02-01}}</ref>. Takođe je kao mentor na doktorskim studijama radio i na [[Факултет савремених уметности|Fakultetu savremenih umetnosti]] u Beogradu. |
Osnovnu i srednju školu je pohađao u Beogradu, [[Истанбул|Istanbulu]] i [[Никшић|Nikšiću]]. Maturirao u [[Прва београдска гимназија|Prvoj Beogradskoj gimnaziji]], 1964. godine. Završio je Akademiju Likovnih umetnosti u Beogradu [[1970]], da bi se dve godine kasnije preselio u [[Париз|Pariz]]. Od [[2005]]. godine predaje na Luksun Akademiji lepih umetnosti u [[Шенјанг|Šenjangu]] u [[Kina|Kini]], a istovremeno osniva Fakultet za umetnost i dizajn na [[Универзитет Џон Незбит|Megatrend univerzitetu]] u Beogradu, na kojem je bio dekan, redovni profesor i počasni doktor, da bi godine 2012. postao [[Професор емеритус|profesor emeritus]]<ref>{{Cite web|url=http://megatrend.edu.rs/team/emeritus-prof-milos-sobajic/|title=Emeritus Prof. Miloš Šobajić|website=Megatrend Univerzitet|language=sr-RS|access-date=2019-02-01}}</ref>. Takođe je kao mentor na doktorskim studijama radio i na [[Факултет савремених уметности|Fakultetu savremenih umetnosti]] u Beogradu. |
Верзија на датум 21. децембар 2023. у 18:07
Miloš Šobajić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 23. decembar 1944. |
Mesto rođenja | Papuk, Slavonija, DF Jugoslavija |
Datum smrti | 24. april 2021. (75 god.) |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Državljanstvo | Srpsko, Francusko |
Zanimanje | Slikar, vajar |
Obrazovanje | |
Obrazovanje | Akademija likovnih umetnosti,Beograd |
Porodica | |
Supružnik | Lotos Masnikosa Šobajić (1968–2011) Dragana del Monako (2012–2015) Maja T. Izquierdo (Iskjerdo) (2016–2021) |
Umetnički rad | |
Pravac | ekspresionizam |
Nagrade |
|
Miloš Šobajić (franc. Milos Sobaïc; Papuk, 23. decembar 1944 — Beograd, 24. april 2021) bio je srpski i francuski slikar i vajar. Smatra se jednim od najznamenitijih srpskih i evropskih umetnika.[1]
Biografija
Rođen je 1944. godine u zbegu na planini Papuk u Slavoniji.[2] Majka ga je u pelenama prenela preko Mađarske u Srbiju, i tek tada ga je prijavila matičnoj službi, zbog čega je u mnogobrojnim publikacijama zapisano da je rođen 1945. u Beogradu.[3][4][5]
Po ocu Voju, potiče iz crnogorske familije[6], koja je krajem XIX veka donela u Crnu Goru prvi bioskop, prvu robnu kuću, prvo pozorište, čitaonicu i biblioteku, pleh orkestar, prve novine i časopise. Majka Mirjana potiče iz Like.[7][8][9]
Osnovnu i srednju školu je pohađao u Beogradu, Istanbulu i Nikšiću. Maturirao u Prvoj Beogradskoj gimnaziji, 1964. godine. Završio je Akademiju Likovnih umetnosti u Beogradu 1970, da bi se dve godine kasnije preselio u Pariz. Od 2005. godine predaje na Luksun Akademiji lepih umetnosti u Šenjangu u Kini, a istovremeno osniva Fakultet za umetnost i dizajn na Megatrend univerzitetu u Beogradu, na kojem je bio dekan, redovni profesor i počasni doktor, da bi godine 2012. postao profesor emeritus[10]. Takođe je kao mentor na doktorskim studijama radio i na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu.
Svoja dela je predstavio na preko osamdeset samostalnih izložbi širom planete i učestvovao na oko pet stotine grupnih izložbi. Njegova dela se nalaze u tridesetak muzeja savremene umetnosti u svetu. Dobitnik je niza nagrada u Srbiji. Ruska Duma mu je dodelila 2018. godine orden počasnog gosta[11] Rusije, a 2019. godine dodeljena mu je Zlatna medalja Republike Srbije, za izuzetne zasluge u oblasti kulturnih delatnosti, posebno slikarstva.[12]
O radu Miloša Šobajića je objavljeno pet monografija kod izdavača u Parizu, Beogradu i Londonu, čije su tekstove pisali Alen Žufroa, Nobelovac Peter Handke, Edward Lucie-Smith Edvard Lusi Smit i drugi. O Milošu Šobajiću je objavljeno blizu sedam stotina tekstova u francuskoj, italijanskoj, srpskoj, američkoj, japanskoj, grčkoj i nemačkoj štampi, kao i veliki broj televizijskih filmova i prikaza.[1][13]
Francuski kompozitor René-Louis Baron stvorio je muzički film o Šobajićevim delima.
Svoju prvu knjigu, pod nazivom: Slikaj i ćuti[14], autobiografskog karaktera, a koja govori o uticaju globalizma na savremenu likovnu umetnost, objavio je 2018. godine.
Bio je oženjen Majom T. Izquierdo (srb. Iskjerdo).[15], a prva supruga mu je bila Lotos Masnikosa - Šobajić
Godine 2021. objavljuje autobiografiju "Mojih devet života"[16], knjiga koju posvećuje svojoj supruzi Maji. Ova autobiografija izdata je kod izdavača "Vukotic&Media" [17]
Godine 2021. zajedno sa svojom suprugom Majom T. Izquierdo ( Iskjerdo) napisao je svoju prvu dramu, pod nazivom "Vecin cirkus" koju je izdalo "Narodno pozorište Timočke Krajine".
Njegova dela nalaze se u 40 muzeja po svetu.[18]
Sahranjen je 29. 4.2021. u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. Na komemoraciji održanoj u Skupštini grada Beograda
govorili su istoričar umetnosti Nikola Kusovac, pijanista i direktor Beogradske filharmonije Ivan Tasovac i profesor, književnik i diplomata Darko Tanasković. Počast velikom umetniku je odata kroz njegovu omiljenu kompoziciju "Historia de un amor"[19], a emitovan je i odlomak Šobajićevog govora za Radio Beograd u kome kaže: "Ja sam Feniks i opet se vraćam, uvek sam početnik i uvek učim".[20]
Grad Beograd predviđa otvaranje Muzeja Miloš Šobajić[21] u toku 2021. godine. Direktorka Muzeja grada Beograda, Jelena Medaković, u svom govoru na sahrani, rekla je sledeće: "Jedan deo našeg Muzeja, poneo je ime Miloš Šobajić. Milošev prostor oslikavaće njegov duh i karakter, njegovu veličinu."[22] Medaković je zatim prenela poruku koju je Nobelovac Peter Handke uputio Miloševoj supruzi Maji: "Često mislim na svog druga, njegovu sliku nosim pred očima, iako fizički ne prisustvujem sahrani, danas u mislima biću sa Milošem i sa vama. Veliki slikar, moj veliki prijatelj, ostaće zauvek u mom srcu".[22]
Reference
- ^ а б Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Preminuo slikar Miloš Šobajić”. www.rts.rs. Приступљено 2021-05-03.
- ^ „Bio je opsednut SMRĆU, hteo je da živi do 120. godine, voleo je da ŽENE odmah ženi, hrabar i lud - MILOŠ ŠOBAJIĆ!”. espreso.co.rs (на језику: српски). Приступљено 2022-04-05.
- ^ Politika, 26 april 2021, str. 27, porodična čitulja (majka, brat, sestra - obaveštenje o smrti)
- ^ Politika, 28 april 2021, str. 31, porodična čitulja (majka, brat, sestra - obaveštenje o sahrani)
- ^ „Ovako je Šobajić govorio o svom detinjstvu, životu, umetnosti…”Svet sam ugledao u šumi…”. Naši u svetu. 24. 4. 2021. Архивирано из оригинала 02. 05. 2021. г. Приступљено 02. 05. 2021.
- ^ „Kako je porodica Šobajić uvrstila Nikšić u centar crnogorske kulture”. CdM (на језику: енглески). 2018-08-28. Приступљено 2019-02-01.
- ^ Mijalković, Aleksandra. „Romantik u duši, buntovnik na platnu”. Politika Online. Приступљено 2019-02-01.
- ^ „Majka slavnog slikara o ratu i ljubavi”. Večernje novosti. 10. 11. 2019. Приступљено 10. 11. 2019.
- ^ Poreklo slikara Miloša Šobajića (Poreklo, 24. april 2021)
- ^ „Emeritus Prof. Miloš Šobajić”. Megatrend Univerzitet (на језику: српски). Приступљено 2019-02-01.
- ^ Sputnik. „Milošu Šobajiću Orden i pasoš Rusije”. rs-lat.sputniknews.com (на језику: српски). Архивирано из оригинала 02. 02. 2019. г. Приступљено 2019-02-01.
- ^ http://newlookworld.com (2019-02-15). „Dodeljena odlikovanja povodom Dana državnosti Srbije”. Novi Standard (на језику: српски). Приступљено 2019-02-17.
- ^ „Preminuo Miloš Šobajić”. Kaleidoskop. Приступљено 2021-05-03.
- ^ „SLIKAJ I ĆUTI! – Vukotić Media” (на језику: српски). Приступљено 2021-05-03.
- ^ „Miloš Šobajić i Maja Iskjerdo: Ljubav ne broji godine”. Gloria (на језику: енглески). Архивирано из оригинала 02. 02. 2019. г. Приступљено 2019-02-01.
- ^ „TANJUG | MAJA GOJKOVIC”. www.tanjug.rs. Архивирано из оригинала 24. 04. 2021. г. Приступљено 2021-03-08.
- ^ „Девет живота Милоша Шобајића”. Печат - Лист слободне Србије (на језику: српски). 2021-03-18. Приступљено 2021-05-03.
- ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Милош Шобајић, велико уметничко име света”. www.rts.rs. Приступљено 2021-04-26.
- ^ „Održana komemoracija povodom smrti Miloša Šobajića”. Telegraf.rs (на језику: српски). Приступљено 2021-05-03.
- ^ „OTKRIO TAJNU UMETNOSTI: Komemoracija povodom smrti slikara Miloša Šobajića”. NOVOSTI (на језику: српски). Приступљено 2021-05-03.
- ^ „Miloš Šobajić dobija muzej u Beogradu”. CdM (на језику: енглески). 2017-01-15. Приступљено 2019-02-01.
- ^ а б UŽIVO: SAHRANA MILOŠA ŠOBAJIĆA - Veliki umetnik počivaće u Aleji zaslužnih građana (на језику: српски), Приступљено 2021-05-03
Literatura
- Lucie-Smith, Edward (2013). Milos Sobaïc. Приступљено 24. 1. 2020.
- Milos Sobaïc (Mains et Merveilles), 2002.
- Miloš Šobajić u svetlosti kritike-hrestomatija, 2005.
- Milos Sobaic (H.COL.BEAUX ART), 1991.
- Slikaj i ćuti
Spoljašnje veze
- Zvanična internet stranica Архивирано на сајту Wayback Machine (14. август 2020) (језик: енглески)
- Miloš Šobajić na arte.rs (језик: енглески)
- Romantik u duši, buntovnik na platnu („Politika“, 20. mart 2011)
- Šobajić: Ko će nas hraniti kad svi dođu u Beograd? („Večernje novosti“, 28. februar 2016)
- Opasnost iz mašte postala ružna stvarnost: Miloš Šobajić kaže da smo svi Kafkini junaci („Večernje novosti“, 4. maj 2020)
- Duhovni portreti: Miloš Šobajić (TV Hram, 20. oktobar 2016)
- Ugasio se život velikog slikara Miloša Šobajića, nije uspeo da obraduje majku za 100. rođendan („Večernje novosti”, 24. april 2021)
- Пола године од смрти Милоша Шобајића - сећање на великог сликара („Вечерње новости”, 24. октобар 2021)