Njirmada

Koordinate: 48° 00′ 24″ S; 22° 11′ 18″ I / 48.0067° S; 22.1882° I / 48.0067; 22.1882
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Njirmada
mađ. Nyírmada
Njirmada na rovaškom pismu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionRegija velike severne ravnice
ŽupanijaSabolč-Satmar-Bereg
SrezVašarošnamenj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2009.4,886
 — gustina125,86 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate48° 00′ 24″ S; 22° 11′ 18″ I / 48.0067° S; 22.1882° I / 48.0067; 22.1882
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina38,82 km2
Njirmada na karti Mađarske
Njirmada
Njirmada
Njirmada na karti Mađarske
Poštanski broj4564
Pozivni broj(+36) 45
Veb-sajt
https://www.nyirmada.hu/

Njirmada (mađ. Nyírmada) je grad u županiji Sabolč-Satmar-Bereg, u regionu Severne Velike ravnice u istočnoj Mađarskoj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pokriva površinu od 38,82 km2 (15 sq mi) i ima populaciju od 4.886 stanovnika (2009).[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Jevreji su počeli da se naseljavaju u Njirmadu sredinom 19. veka. Postojo je mlin za brašno u vlasništvu Jevreja i fabrike sode, likera, sirćeta, sapuna i hemikalija. Jevrejska zajednica je počela da funkcioniše 1860. godine, a u vreme raskola u mađarskom jevrejstvu na Kongresu mađarskih Jevreja (1869,1868) priključila se pravoslavnoj struji. U požaru koji je izbio u gradu 1892. godine izgorela je zgrada sinagoge i zgrada škole. Nekoliko godina kasnije zgrade su obnovljene.[2]

U martu 1944. godine, ulaskom nemačke vojske u Mađarsku, lokalnim Jevrejima je naređeno da nose žute značke i 19. aprila 1944. Jevreji su koncentrisani u zgradama „beit midraša“ (beit midrash), a sinagoga i njihovi domovi su konfiskovani. Krajem aprila prevezeni su u geto Kišvarda, a mesec dana kasnije poslani u logor Birkenau kod Aušvica. Najmlađi od njih su prebačeni u koncentracioni logor Dahau u Nemačkoj.[3]

Posle rata, 40 preživelih vratilo se u Njirmadu. Obnovili su život u zajednici, ali su tokom godina napustili to mesto, a do 1957. Jevreji više nisu živeli u gradu.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Godine 2001. 91,5% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, a 8,5% romi.[5]

Tokom popisa 2011, 92,3% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 20,3% kao Romi, 0,4% kao Nemci i 0,4% kao Ukrajinci (7,5% se nije izjasnilo. Zbog dvojnog identiteta, ukupan broj veći može biti na 100 %). Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 18%, reformisani 50,1%, grkokatolici 11,8%, nedenominacioni 6% (12,6% se nije izjasnilo).[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]