Lepterija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sokobanjska Moravica u predelu izuzetnih odlika Lepterija
Ulaz u Lepteriju

Lepterija ili predeo izuzetnih odlika Lepterija — Sokograd, je zaštićeno prirodno područje smešten je jugozapadno od Sokobanje, u karpatskoj Srbiji. Osnovna karakteristika predela izuzetnih odlika je živopisna klisura Moravice, srednjovekovno utvrđenje u njoj, visok stepen očuvanosti prirode i značajne površine pod šumama u kojima se izdvajaju reliktne polidominantne zajednice. Naziv je dobila od grčke reči elefteria (grč. ἐλευθερία — „sloboda”) odnosno „slobodište”.

Na tom delu Ozrena nalazi se nekoliko geografskih fenomena:

  • Ripaljka, jedan od većih vodopada u Srbiji (17 m),
  • pećina sa prirodnim ukrasima,

Na proplancima Lepterije sreću se izvori radioaktivne vode koji se slivaju u Moravicu.

Ovaj deo reke Moravice najviše privlači ribolovce, a leti i kupače. U blizini se nalazi Sokograd, u kome su nekada davno živeli robovi. Oni su izlazili izvan zidina tvrđave, da se slobodno prošetaju, što su bili retki trenuci boravka u slobodi, pa je tako Lepterija i dobila naziv. Sam Sokograd je nekada bio bastion Rimljana, a na njegovim temeljima u 14. veku sagrađena je tvrđava.

Izvor Moravice je 10 km udaljen od ovog mesta. To je izuzetan prirodni fenomen, pošto se Moravica javlja od samog izvora kao razliven rečni tok. Kada se posmatra vodena površina, ne može se uočiti kako nastaje ova reka, jer su rečni izvori u dubini. Odavde Moravica teče tokom dugim 45 km i uliva se u Južnu Moravu kod Aleksinca kao njena desna pritoka.

Geomorfologija[uredi | uredi izvor]

Klisura Moravice kod Sokobanje predstavlja ivičnu epigenetsku sutesku dužine oko 3 km, usečenu podnožjem planine Device. Dubina klisure u odnosu na teme uzvišenja Popovica sa njene desne strane iznosi 140 m. Leva dolinska strana kontinuirano prelazi u padine Device, dostižući nadmorsku visinu od oko 1.200 m. Klisura Moravice ima krivudavo, meandarsko pružanje, sa čestom pojavom impozantnih stenovitih odseka, posebno u predelu Sokograda, i sa većim brojem duboko urezanih suvodolina strmo nagnutih uzdužnih profila. Rečne terase su slabo očuvane, a najizrazitiji terasni oblik predstavljen je zaravnjenim temenom rta u meandru kod lokaliteta Pećina, na oko 50 m iznad rečnog korita. Severno od brda Popovica nalazi se pojas nižeg terena širine oko 500 m u obliku presedline, duž koje vodi put SokobanjaKnjaževac. Rečno korito Moravice u klisuri pretežno je stenovitog dna i obala, sa manjim slapištima i brzacima razdvojenim virovima. Na dolinskim stranama nalazi se veliki broj potkapina od kojih najveći portal ima Sokogradska pećina, potkapina u blizini srednjovekovnog utvrđenja.

Pre ulaska u klisuru, Moravica protiče kroz široku dolinu blago nagnutih strana i sa aluvijalnom nanosnom ravni širine do 500 m. Jedino značajnije fluvio-denudaciono proširenje u samoj klisuri nalazi se sa leve strane Moravice kod odmarališta Lepterija, na mestu plavinskog ušća jedne suvodolice. Ovaj pojas relativno blaže nagnutog terena produžava se levom stranom Moravice i nizvodno od odmarališta sve do doline susedne suvodolice čije je ušće na početku karakterističnog meandra Moravice kod lokaliteta pećine.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • U steni u pećini iznad Lepterije nalazi se interesantno mesto za vernike i turiste Bogorodica u steni.
  • Pored Moravice nalazi se veći broj staza i mostića za šetnju.
  • Za turiste ima više restorana sa nacionalnim specijalitetima a jedan se nalazi u jednoj od pećina.
  • Od Lepterije vodi nekoliko staza do zidina Sokograda.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]