Petar Trifunović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
dr Petar Trifunović
Petar Trifunović 1962. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1910-08-31)31. avgust 1910.
Mesto rođenjaDubrovnik, Austrougarska
Datum smrti8. decembar 1980.(1980-12-08) (70 god.)
Mesto smrtiBeograd, Jugoslavija

Dr Petar Trifunović (Dubrovnik, 31. avgust 1910Beograd, 8. decembar 1980) bio je jugoslovenski i srpski šahista i doktor prava.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Dubrovniku, ali je detinjstvo i mladost proveo u Šibeniku. Pravo je studirao u Zagrebu i postaje doktor prava 1933.

Šah je upoznao veoma kasno, sa 16 godina u Šibeniku, sasvim slučajno, a prvi učitelj mi je bio vozač, čijeg se prezimena uvek sećao, Kunkov. Tada je bio učenik VI razreda gimnazije. Tu je savladao prve šahovske tajne, a kao mlladić bio je u stanju da odigra prvu simultanku na slepo na 17 tabli. Iz Šibenika se pročuo kao izvrsni rešavač šahovskih problema u Šahovskom glasniku, koji je izlazio u Zagrebu. Kada je svetski prvak Aleksandar Aljehin gostovao u Splitu sa grupom mladih šahista iz Šibenika krenuo je na simultanku. Štampa je zabeležila da je napravio remi.

Titulu majstora osvojio je na turniru u Banjoj Luci 1931. Na prvom jugoslovenskom šampionatu u šahu održanim 1935. u Beogradu osvaja treće mesto iza Pirca i Kostića a na drugom održanom 1936. u Novom Sadu osvaja drugo mesto iza Pirca.

Za vreme majstorskog turnira održanoga od 6. do 25. jula 1935. u Beogradu predsednik JŠS-a S. Ćirić uspeva da nagovori Trifunovića da dođe u Srbiju.

Sledećih godina zbog službe u malim mestima (Oplenac, Bajina Bašta) malo igra na turnirima, ali uspešno nastupa na olimpijadama 1935. i 1937. godine. Na olimpijadi koja se održavala u Varšavi, od 16. do 31. avgusta 1935. u olimpijskom timu Jugoslavije je bio četvrti igrač, i od 16 partija čak 12 je odigrao na trećoj tabli. Bio je najuspješniji u timu, jer je osvojio 12,5 bodova iz 16 partija (+10, =5, -1). Postignutim procentom uspešnosti (78%) je bio treći igrač olimpijade na svojoj tabli. Među najvažnijim pobedama su one nad uspešnim Šveđaninom Lundinom i dobro poznatim Poljakom Najdorfom.

Godine 1938. nastanjuje se u Beogradu. Uređuje časopis Šahovski pregled (izlazio 1938-1940).

Umro je u Beogradu, 8. decembra 1980. godine.

Šahovski uspesi[uredi | uredi izvor]

Jugoslavija je dugi niz godina važila kao druga šahovska nacija na svetu (iza SSSR-a) što je i dokazivala na svim takmičenjima na kojima je učestvovala. Dr Petar Trifunović pet puta uspeva da trijumfuje na šampionatu zemlje i to 1945, 1946 i 1947 zajedno sa Gligorićem i 1952. i 1961.

Posle II svetskog rata intenzivnije nastupa na međunarodnim turnirima. U razdoblju 1945-1965. na jakim međunarodnim turnirima 14 puta se plasirao između 1. i 3. mesta. Titulu velemajstora (koju je tada bilo daleko teže osvojiti nego danas) osvojio je 1953. 1949. Odigrao je nerešeno meč sa Najdorfom (6—6). Sedam puta je nastupao za reprezentaciju Jugoslavije na šahovskim olimpijadama i osvojio nekoliko medalja.

Njegovi najbolji rezultati na međunarodnim turnirima su drugo mesto u Pragu 1946. iza Najdorfa, Cheltenham 1951. (drugi iza Gligorića), Beograd 1954. (treći iza Bronštajna i Matanovića, ali ispred Gligorića i Petrosjana). U Netanya 1961. deli prvo mesto sa Matulovićem i Černiakom. U Pragu 1962. i Bevervijku 1962. je prvi, a u Sarajevu iste godine treći iza Gligorića i Portiša. Najveći uspeh bilo je treće mesto na velikom turniru u Beogradu 1964. Igrali su, između ostalih: tadašnji svetski prvak Tigran Petrosjan, budući svjetski prvak Boris Spaski i učesnika mečeva za svjetsko prvenstvo David Bronštajn i Viktor Korčnoj. U Nordvijku 1965, osvaja drugo mesto iza Botvinika (ispred Flora, Larsena i Donera).

Prepoznatljiv šahovski stil[uredi | uredi izvor]

abcdefgh
8
a8 black rook
d8 black queen
e8 black king
h8 black rook
a7 black pawn
b7 black pawn
f7 black pawn
g7 black pawn
h7 black pawn
c6 black knight
e6 black pawn
f6 black knight
d5 black pawn
f5 black bishop
b4 black bishop
d4 white pawn
f4 white bishop
b3 white queen
c3 white knight
e3 white pawn
f3 white knight
a2 white pawn
b2 white pawn
f2 white pawn
g2 white pawn
h2 white pawn
a1 white rook
e1 white king
f1 white bishop
h1 white rook
8
77
66
55
44
33
22
11
abcdefgh
Trifunovićeva varijanta u Slovenskoj partiji

Odlikovao se izrazito opreznom, pozicionom igrom, tražeći male prednosti, bez većih rizika i obaveza. Povremeno je međutim zaigrao i sasvim drugačije; npr. na turniru u Havani 1963. pobedio je velikog kombinatorika Talja, crnim figurama, igrajući vrlo oštri Falkbirov protivgambit (1. e4 e5 2.f4 d5!?).

Bio je poznati šahovski pedagog i trener, organizator (bio je predsednik Šahovskog saveza Srbije), kapitan ekipe. Živeo je u Beogradu više od 40 godina. Postoji šahovski klub „Dr. Petar Trifunović“, igra se memorijalni turnir itd. U izdanju Šahovskog klupa „Politika“ štampana je 1995. godine knjiga „Izabrane partije velemajstora Petra Trifunovića“.

Popularisao je Aljehinovu odbranu potezom 5. ...Lf5, koja je po njemu nazvana Trifunovićeva varijanta.

Uspesi na šahovskim olimpijadama kroz statistiku[uredi | uredi izvor]

Ukupna statistika

Godine Σ poena Σ partija + = - % Osvojene medalje na olimpijadi
timske | pojedinačne
1935-1937, 1950-1954, 1958, 1962 63½ 96 41 45 10 66.1 1 - 2 - 2 | 1 - 0 - 2

Statistika po godinama

Godina Tabla Σ poena Σ partija + = - % timsko
mesto
pojedinačno
1962. 2 9 15 4 10 1 60.0 2.
1958. 4 7 11 5 4 2 63.6 2.
1954. 3 7 12 3 8 1 58.3 3. 1.
1952. 3 7 13 3 8 2 53.8 3.
1950. 3 10 13 8 4 1 76.9 1. 1.
1937. 2 11 16 8 6 2 68.8 9. 3.
1935. 4 12½ 16 10 5 1 78.1 6. 3.

Učešće na evropskim timskim šampionatima[uredi | uredi izvor]

1° evropski timski šahovski šampionat
Mesto Zemlja Tabla Skor Timski

rezultat

Beč i Baden  Austrija 2. 3/5 II
2° evropski timski šahovski šampionat
Mesto Zemlja Tabla Skor Timski

rezultat

Oberhauzen  Nemačka 2. 5/9 II
3° evropski timski šahovski šampionat
Mesto Zemlja Tabla Skor Timski

rezultat

Hamburg  Nemačka 6. 3½/7 II

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Kodeks šahovskih otvaranja u dve knjige (koautor sa Poljakovom)
  • Priručnik teorije otvaranja, doživeo više izdanja
  • Fišer ante portas (koautor sa Dimitrijem Bjelicom)
  • Za šahovsku krunu - Spaski-Fišer (1972)
  • Šahovski bukvar, Sportska knjiga, Beograd, 1959 (sa Savom Vukovićem)[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dimitrije Bjelica: Velemajstori izbliza, Svjetlost, Sarajevo, 1986
  • Petar Trifunović i dr.: Jugoslovensko šahovsko stvaralaštvo, Šahovski informator, Beograd, 1976