Pređi na sadržaj

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021. (hrv. Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine) bio je redovni desetogodišnji popis stanovništva, koji je na području Hrvatske sproveden tokom jeseni 2021. godine, u periodu od 13. septembra do 14. novembra. Popis je obavljen na osnovu Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (Narodne novine, br. 25/20, 34/21).[1] Popis je sproveden primenom kombinovane popisne metodologije, koja je podrazumevala samopopisivanje od 13. do 26. septembra na posebnom elektronskom portalu,[2] nakon čega je usledilo i terensko popisivanje, koje je obavljeno u periodu od 27. septembra do 14. novembra.[3]

Rezultati[uredi | uredi izvor]

Objavljivanje zvaničnih rezultata popisa otpočelo je 22. septembra 2022. godine, od strane Državnog zavoda za statistiku (DZS), a najveću pažnju javnosti izazvao je podatak da je ukupan broj žitelja Hrvatske sveden na svega 3.871.833 stanovnika, što je predstavljalo značajan pad od čak 9.64% u odnosu na rezultate prethodnog popisa iz 2011. godine.[4][5]

Pad broja stanovnika, po županijama
Rang
po broju
stanovnika
Županija Broj stanovnika
(2021)
Prethodno
stanje (2011)
Pad
po broju
stanovnika
Pad u
procentima
1 Grad Zagreb 767,131 790,017 Pad 22,886 Pad 2.9
2 Splitsko-dalmatinska županija 423,407 454,798 Pad 31,391 Pad 6.9
3 Zagrebačka županija 299,985 317,606 Pad 17,621 Pad 5.5
4 Primorsko-goranska županija 265,419 296,195 Pad 30,776 Pad 10.4
5 Osječko-baranjska županija 258,026 305,032 Pad 47,006 Pad 15.4
6 Istarska županija 195,237 208,055 Pad 12,818 Pad 6.2
7 Zadarska županija 159,766 170,017 Pad 10,251 Pad 6.0
8 Varaždinska županija 159,487 175,951 Pad 16,464 Pad 9.4
9 Vukovarsko-srijemska županija 143,113 179,521 Pad 36,408 Pad 20.3
10 Sisačko-moslavačka županija 139,603 172,439 Pad 32,836 Pad 19.0
11 Brodsko-posavska županija 130,267 158,575 Pad 28,308 Pad 17.9
12 Krapinsko-zagorska županija 120,702 132,892 Pad 12,190 Pad 9.2
13 Dubrovačko-neretvanska županija 115,564 122,568 Pad 7,004 Pad 5.7
14 Karlovačka županija 112,195 128,899 Pad 16,704 Pad 13.0
15 Međimurska županija 105,250 113,804 Pad 8,554 Pad 7.5
16 Bjelovarsko-bilogorska županija 101,879 119,764 Pad 17,885 Pad 14.9
17 koprivničko-križevačka županija 101,221 115,584 Pad 14,363 Pad 12.4
18 Šibensko-kninska županija 96,381 109,375 Pad 12,994 Pad 11.9
19 Virovitičko-podravska županija 70,368 84,836 Pad 14,468 Pad 17.1
20 Požeško-slavonska županija 64,084 78,034 Pad 13,950 Pad 17.9
21 Ličko-senjska županija 42,748 50,927 Pad 8,179 Pad 16.1
Ukupni rezultati 3,871,833 4,284,889 Pad 413,056 Pad 9.6

Etnički sastav[uredi | uredi izvor]

Etnički sastav (2021)

  Hrvati (91,63%)
  Srbi (3,20%)
  Bošnjaci (0,62%)
  Romi (0,46%)
  Albanci (0,36%)
  Italijani (0,36%)
  Mađari (0,27%)
  Česi (0,20%)
  Slovenci (0,20%)
  Slovaci (0,10%)
  Regionalno opredeljeni (0,33%)
  Etnoreligijski opredeljeni (0,15%)
  Neklasifikovani (0,08%)
  Neizjašnjeni (0,58%)
  Nepoznati (0,69%)
  ostali (0,77%)
Etnička pripadnost Brojnost Share
Hrvati 3,547,614 91.63%
Srbi 123,892 3.20%
Bošnjaci 24,131 0.62%
Romi 17,980 0.46%
Albanci 13,817 0.36%
Italijani 13,763 0.36%
Mađari 10,315 0.27%
Česi 7,862 0.20%
Slovenci 7,729 0.20%
Slovaci 3,688 0.10%
Makedonci 3,555 0.09%
Crnogorci 3,127 0.08%
Nemci 3,034 0.08%
Ukrajinci 1,905 0.05%
Rusi 1,481 0.04%
Rusini 1,343 0.03%
Poljaci 657 0.02%
Jevreji 410 0.01%
Turci 404 0.01%
Austrijanci 365 0.01%
Rumuni 337 0.01%
Bugari 262 0.01%
Vlasi 22 0.00%
Ostali 13,196 0.34%
Regionalno izjašnjeni 12,712 0.33%
Etnoreligijski izjašnjeni 5,874 0.15%
Neklasifikovani 3,108 0.08%
Neizjašnjeni 22,388 0.58%
Nepoznato 26,862 0.69%

Srbi u Hrvatskoj[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa, broj Srba u Hrvatskoj znatno je opao, sa 186.633 (2011) na 123.892 (2021) stanovnika, usled čega je i učešće Srba u ukupnom broju stanovnika Hrvatske spalo sa 4,36% (2011) na 3,20% (2021). Prema verskoj strukturi, najveći broj Srba je pravoslavne veroispovesti (101.250), dok je broj Srba katolika znatno manji (2.042), a preostali pripadaju drugim veroispovestima ili su se izjasnili kao agnostici (2.342), odnosno ateisti (11.406).[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Refrence[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]