Speces

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Speces, Spetses (Σπέτσες)
Zastava Spetsesa iz perioda Grčkog rata za nezavisnost na kojoj piše: „Sloboda ili smrt”
Geografija
Površina27,1 km2
Dužina20 km
Širina6 km
Visina248 m
Najviši vrhProfites Ilias
Administracija
Najveći gradSpeces (grad)
Demografija
Stanovništvo3916  (2001)
Gustina st.144,5 stan./km2

Speces ili Spetses (grč. Σπέτσες) je jedno od Saronskih ostrva u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj. Speces sa nekoliko susednih ostrvaca i hridi čini zasebnu opštinu u okviru okruga Ostrva Periferije Atika. Sedište opštine i najveće naselje na ostrvu je istoimeni gradić Speces na severoistočnoj strani ostrva.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Grad Speces - detalj iz luke
Grad Speces - odbrambeni zidovi

Speces je smešten u jugozapadno od Atine (oko 80 km vazdušno). Iako je jedno od Saronskih ostrva, Speces nije u Saronskom zalivu, već nešto južnije, blizu Argoliskog zaliva. Peloponez je najbliže kopno na oko 5 kilometara. Ostrvo je slabo razuđene obale sa nekoliko malih zaliva sa skrivenim plažama. Speces je brdovito ostrvo.

Klima na Specesu je sredozemna. I zelenilo je osobeno za ovu klimu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Speces je veoma rano naseljen, već u doba rane praistorije. U doba Mikenske civilizacije Speces je bio „živo“ ostrvo za ovaj deo Grčke. U doba stare Grčke zahvaljujući dobrom položaju Speces je bio „učesnik“ svih važnih događaja. U vreme rane Viznatije česti napadi gusara doveli su novog nazadovanja ostrva. Posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša 1204. g. Speces je bio pod vlašću Zapada sve do 16. veka. Tada ostrvo osvajaju Turci i pod njima ostaje vekovima uz kratku vlast Mlečana krajem 17. veka.

Novi procvat Specesa dešava se obrazovanjem savremene Grčke 1830. g. i posle 10godišnjeg ratovanja sa Turcima, kada su stanovnici Specesa bili veoma uključeni u Grčki ustanak. Proglašavanjem obližnje Atine za novu prestonicu Speces se počinje razvijati, ali to ipak nije sprečilo iseljavanje mnogobrojnog stanovništva sa ostrva. Posle Drugog svetskog rata razvojem i prenaseljavanjem ne tako daleke Atine ostrvo postaje mesto vikend turizma Atinjana, što je dalo novi podstrek za razvoj.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjem popisu iz 2001. g. na ostrvu živi blizu 4.000 stanovnika. Gotovo celokupno stanovništvo su Grci. Speces sa više od 140 st./km² spada u gusto naseljena ostrva i Grčkoj. Poslednjih popisa kretanje stanovništva u opštini i gradu Speces (koja obuhvata i pa rmalih okolnih ostrva) bilo je:

  • 1981. g. grad - 3.729 st., opština -
  • 1991. g. grad - 3.509 st., opština - 3.609 stanovnika.
  • 2001. g. grad - 3.846 st., opština - 3.916 stanovnika.

Gotovo svi stanovnici opštine (preko 90%) žive u gradu Specesu. Grad Speces je dobro očuvan gradić sa lepim starim jezgrom.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda i pomorstvo su tradicionalna zanimanja ostrvskog stanovništva Specesa, pogotovo uzgajanje vinove loze i masline. Danas je ona u senci vikend turizma. U prilog turizmu ide i dobra saobraćajna povezanost ostrva sa obližnjom Atinom. Ostrvo je najčešće odredište Atinjana u slobodno vreme, pa je prepuno taverni, pansiona, diskoteka i drugih sadržaja namenjenih slobodnom vremenu. Prednost ostrva je i zabrana velikih motornih vozila (izuzev javnog prevoza), što je uskladu sa uskim ulicama naselja i razdaljinama koje se mogu prepešačiti.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]