Spisak mesta Svetske baštine u Bosni i Hercegovini
Zaključno sa 2021, na području Bosne i Hercegovine nalazi se četiri lokaliteta na spisku Uneskove svetske baštine kao i još deset lokaliteta koji se nalaze na tzv. predloženom spisku (spisak predloženih lokaliteta koji bi se takođe potencijalno našli u budućnosti u okviru Uneskove svetske baštine).[1]
Prvi lokalitet, Stari most grada Mostara, upisan je na listu na Uneskovoj 29. sednici 2005.[2] Godine 1993, tokom rata u BiH, Hrvatsko vijeće obrane uništilo je most, u artiljerijskom napadu. Most je obnovljen nakon sukoba i ponovo otvoren 2004. Na spisak Svetske baštine 2007. uvršten je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.[3] Posle toga, 2016, spisku su pridruženi i srednjovekovni nadgrobni spomenici stećci. Ovaj lokalitet se delom nalazi i van granica Bosne i Hercegovine, tj. prostire se i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Od dvadeset i osam nalazišta, dvadeset se nalazi u Bosni i Hercegovini. Najistaknutije grobnice su svakako one u Radimlji.[4] Najnoviji proglašeni lokalitet jeste prašuma Janj koju je Unesko takođe imenovao prirodnim dobrom od svetskog značaja 2021. Stari most, most Mehmed-paše Sokolovića i stećci spadaju u kulturna dobra dok prašuma Janj spada u prirodno dobro.
Lokaliteti[uredi | uredi izvor]
Ime | Fotografija | Mesto (opština) |
Godina upisa | Broj i kriterijum | Opis |
---|---|---|---|---|---|
Stari most | Mostar | 2005. | 946; vi | Lokalitet obuhvata poznati Stari most i okolnu oblast. Most, koji se nalazi nad rekom Neretvom, zatražio je Sulejman Veličanstveni i dovršen je 1566/67. Godine 1993, tokom Rata u BiH, Hrvatsko vijeće obrane granatiralo je i uništilo znamenitost. Nakon rata most je obnovljen tradicionalnim načinom gradnje i originalnim materijalima, a ponovo je otvoren 2004.[2] | |
Most Mehmed-paše Sokolovića | Višegrad | 2007. | 1260; ii, iv | Most Mehmed-paše Sokolovića dovršen je 1577. Nalazi se na reci Drini. Sagradio ga je osmanski dvorski arhitekta Mimar Sinan, po nalogu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića.[3] | |
Stećci | 20 lokaliteta | 2016. | 1504; iii, vi | Stećci su srednjovekovni nadgrobni spomenici koji se pretežno nalaze na teritoriji BiH. Takođe se nalaze u delovima Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Prvi put su se pojavili u 12. veku. U BiH se nalazi dvadeset lokaliteta, većinski u jugoistočnom delu zemlje. Najveća nekropola je Radimlja koja se nalazi u opštini Stolac.[4] | |
Prašuma Janj | Šipovo | 2021. | 1133quater; ix | Prirodno dobro od svetskog značaja Iskonske i drevne bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope jeste najveće serijsko dobro Uneskove svetske baštine sa 94 lokaliteta u 18 država. Ono je prošireno 2021. lokalitetima iz Češke, Francuske, Severne Makedonije, Poljske, Švajcarske i Bosne i Hercegovine. Lokalitet iz BiH koji je postao deo pomenutog dobra upravo je prašuma Janj. Prašuma Janj je strogi rezervat prirode i prvo je prirodno dobro iz BiH koje je uvršteno na Uneskov spisak mesta svetske baštine.[5] |
Predloženi spisak[uredi | uredi izvor]
Zaključno sa 2021, Bosna i Hercegovina na ovom spisku ima deset lokaliteta.[6]
Ime | Fotografija | Mesto (opština) |
Godina upisa | Opis |
---|---|---|---|---|
Sarajevo | Sarajevo | 1997. | Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, poseduje bogatu istoriju religijskih i kulturnih raznolikosti. | |
Pećina Vjetrenica | Ravno | 2004. | Vjetrenica je najveća pećina u Bosni i Hercegovini. Važno je biodiverzitetsko nalazište. Pronađeni su razni ostaci fosila praistorijskih mesoždera.[7] | |
Ansambl prirode i arhitekture u Jajcu | Jajce | 2006. | Grad Jajce nalazi se na ušću reke Plive i Vrbas. Osnovan je u srednjem veku, a današnji oblik je dobio tokom osmanske vladavine[8] | |
Istorijski lokalitet Počitelj | Čapljina | 2007. | Grad Počitelj predstavlja jednu od malobonijih urbanih naselja u BiH koja su očuvana još od vremena Osmanlija.[9] | |
Ansambl prirode i arhitekture u Blagaju | Mostar | 2007. | Grad Blagaj, koji se nalazi na ušću reke Bune, obiluje primerima osmanske arhitekture.[10] | |
Ansambl prirode i arhitekture u Blidinju | Jablanica, Posušje, Tomislavgrad | 2007. | Oko područja se nalazi nekoliko endemskih biljnih vrsta kao i stećaka.[11] | |
Ansambl prirode i arhitekture u Stolcu | Stolac | 2007. | Jezgro Stolca predstavlja značajno kulturno-istorijsko i prirodno područje u kome se nalaze ostaci iz praistorijskog i ilirsko-rimskog razdoblja.[12] | |
Šuma Perućica | Foča | 2017. | Šuma Perućica je važna biodiverzitetska tačka, dom mrkih medveda, vukova i risova, kao i nekoliko vrsta ptica, reptila i vodozemaca. Planinski potok formira vodopad Skakavac koji je visok 75 metara.[13] | |
Jevrejsko groblje u Sarajevu | Sarajevo | 2018. | Grobni kompleks ima poršinu od 31.160 kvadratnih metara. Sadrži više od 3850 grobova.[14] | |
Kompleks vodopada kodMartinog Broda — nacionalni park Una | Bihać | 2019. | Gornji tok reke Une karakteriše niz vodopada.[15] |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Bosnia and Herzegovina”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 3. 8. 2017. g. Pristupljeno 25. 7. 2017.
- ^ a b „Old Bridge Area of the Old City of Mostar – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 28. 12. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ a b „Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 27. 12. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ a b „Stećci Medieval Tombstone Graveyards – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 17. 9. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „Unesko proglasio prašumu Janj u BiH prirodnim dobrom”. Dnevnik. Pristupljeno 13. 11. 2021.
- ^ „UNESCO World Heritage Centre – Tentative Lists: Bosnia and Herzegovina”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 16. 7. 2017. g. Pristupljeno 25. 7. 2017.
- ^ „Vjetrenica cave – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 10. 1. 2018. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „The natural and architectural ensemble of Jajce – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 10. 1. 2018. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „The historic urban site of Počitelj – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 17. 12. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „The natural and architectural ensemble of Blagaj – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 17. 2. 2010. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „The natural and architectural ensemble of Blidinje – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 10. 1. 2018. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „The natural and architectural ensemble of Stolac – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 15. 11. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „Strict Nature Reserve – Primeval forest "Perućica" – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 20. 9. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ „Jewish Cemetery in Sarajevo – UNESCO World Heritage Centre”. UNESCO World Heritage Centre. Arhivirano iz originala 3. 7. 2018. g. Pristupljeno 3. 7. 2018.
- ^ „Complex of travertine waterfalls in Martin Brod - Una National Park”. UNESCO World Heritage Centre. Pristupljeno 7. 7. 2019.