Herend
Herend mađ. Herend | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Centralna prekodunavska regija |
Županija | Vesprem |
Srez | Vesprem |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015. | 3.384[1][2] |
— gustina | 170 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 05′ S; 17° 27′ I / 47.08° S; 17.45° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 19,53 km2 |
Poštanski broj | 8440 |
Pozivni broj | (+36) 88 |
Veb-sajt | |
http://www.herendusa.com/ |
Herend (mađ. Herend, mađ. Herrendorf) grad je u zapadnoj Mađarskoj. Herend je grad u okviru županije Vesprem. Njegovo ime je poznato širom sveta zahvaljujući njegovoj fabrici porcelana. Elek Fenješ (1807–1876) je već smatrao naselje toliko važnim u svom opisu zemlje da mu je, uprkos činjenici da je bilo napušteno, posvetio samostalan članak među selima okruga Vesprem. (Fenješ Elek: Geografski rečnik Mađarske, u kome su svaki grad, selo i ravnica opisani po azbučnom redu. Pešta, 1851).
Geografija[uredi | uredi izvor]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Herend se nalazi duž autoputa 8, na spoju severnog i južnog Bakonja, u sredini basena Herend-Sentgal, na nadmorskoj visini od 341 metar. Glavni put prolazi kroz južnu ivicu unutrašnjeg dela malog grada, a stvarna glavna ulica naselja je put 8313. Kroz njenu teritoriju prolazi i železnička linija Sekešfehervar–Sombathelj, a od centra do železničke stanice vodi put 83 305 (lokalno poznat kao Vašut utca). Kroz njega protiče rečica Šed.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Na granici sela pronađeni su artefakti iz kasnorimskog perioda, dok je na današnjem prostoru sela u srednjem veku stajalo nekoliko manjih sela. Selo i okolina su oduvek bili lovište. Pošto je Vesprem bio u turskim rukama između 1552. i 1566. godine, Turci su stanovništvo Herenda naterali da rade u Fehervaru, a posle proterivanja Turaka selo je opustelo.
Herend je ponovo naseljen između 1764. i 1847. godine, kada je ponovo počeo da se razvija. Bilo je mnogo ljudi koji govore nemački, što pokazuju podaci popisa iz 1828. i popisa plemićke imovine iz 1836. godine.
Naselje je dobilo status grada 1. jula 1999. godine.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
U vreme popisa 2011. godine, 77,5% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 10,8% kao Nemci, 0,5% kao Romi i 0,2% kao Rumuni (22,1% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 47,1%, reformisani 4,4%, luterani 0,8%, nedenominacioni 12,3% (34,8% se nije izjasnilo).[3]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Gazetteer of Hungary, 1st January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ Balatonfűzfő, KSH
- ^ Herend Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Sajt HEREND GILDA SAD
- http://www.herend.hu/
- http://www.herend.com/
- Fotografije iz vazduha
- Muzej porcelana u Herendu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. jul 2012)
- galerija erijalnih fotografija
- Životinje