Herend

Koordinate: 47° 05′ S; 17° 27′ I / 47.08° S; 17.45° I / 47.08; 17.45
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Herend
mađ. Herend
ulaѕ u fabriku porcelana
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionCentralna prekodunavska regija
ŽupanijaVesprem
SrezVesprem
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.3.384[1][2]
 — gustina170 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 05′ S; 17° 27′ I / 47.08° S; 17.45° I / 47.08; 17.45
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina19,53 km2
Herend na karti Mađarske
Herend
Herend
Herend na karti Mađarske
Poštanski broj8440
Pozivni broj(+36) 88
Veb-sajt
http://www.herendusa.com/

Herend (mađ. Herend, mađ. Herrendorf) grad je u zapadnoj Mađarskoj. Herend je grad u okviru županije Vesprem. Njegovo ime je poznato širom sveta zahvaljujući njegovoj fabrici porcelana. Elek Fenješ (1807–1876) je već smatrao naselje toliko važnim u svom opisu zemlje da mu je, uprkos činjenici da je bilo napušteno, posvetio samostalan članak među selima okruga Vesprem. (Fenješ Elek: Geografski rečnik Mađarske, u kome su svaki grad, selo i ravnica opisani po azbučnom redu. Pešta, 1851).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Herend se nalazi duž autoputa 8, na spoju severnog i južnog Bakonja, u sredini basena Herend-Sentgal, na nadmorskoj visini od 341 metar. Glavni put prolazi kroz južnu ivicu unutrašnjeg dela malog grada, a stvarna glavna ulica naselja je put 8313. Kroz njenu teritoriju prolazi i železnička linija SekešfehervarSombathelj, a od centra do železničke stanice vodi put 83 305 (lokalno poznat kao Vašut utca). Kroz njega protiče rečica Šed.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na granici sela pronađeni su artefakti iz kasnorimskog perioda, dok je na današnjem prostoru sela u srednjem veku stajalo nekoliko manjih sela. Selo i okolina su oduvek bili lovište. Pošto je Vesprem bio u turskim rukama između 1552. i 1566. godine, Turci su stanovništvo Herenda naterali da rade u Fehervaru, a posle proterivanja Turaka selo je opustelo.

Herend je ponovo naseljen između 1764. i 1847. godine, kada je ponovo počeo da se razvija. Bilo je mnogo ljudi koji govore nemački, što pokazuju podaci popisa iz 1828. i popisa plemićke imovine iz 1836. godine.

Naselje je dobilo status grada 1. jula 1999. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U vreme popisa 2011. godine, 77,5% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 10,8% kao Nemci, 0,5% kao Romi i 0,2% kao Rumuni (22,1% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 47,1%, reformisani 4,4%, luterani 0,8%, nedenominacioni 12,3% (34,8% se nije izjasnilo).[3]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gazetteer of Hungary, 1st January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
  2. ^ Balatonfűzfő, KSH
  3. ^ Herend Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]