Hronologija Aprilskog rata 11—13. april 1941.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
11. april-13. april 1941.
Deo Aprilskog rata (Drugi svetski rat)

Pravci nastupanja nemačkih snaga tokom Aprilskog rata.
Vreme11. april - 13. april 1941.
Mesto
Ishod Nemci zauzeli Beograd, napad Italijana u Dalmaciji i Mađara u Bačkoj i Baranji
Teritorijalne
promene
Osvojena Slovenija, Vojvodina, Makedonija i istočna Srbija sa Beogradom, kao i zapadni deo Hrvatske i Bosne

U periodu 11. april-13. april 1941. počelo je rasulo jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu, sukobu između sila Osovine i Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

Tok operacija[uredi | uredi izvor]

Napad Italije i Mađarske - pad Slovenije, Vojvodine i Hrvatske[uredi | uredi izvor]

11. aprila počeo je napad italijanske 2. armije (i trupa iz Zadra) sa graničnog fronta prema Sloveniji i Hrvatskoj, nastupanje mađarskih trupa u Bačkoj i Baranji i napad nemačkog 41. korpusa iz rumunskog dela Banata. Nemačke i italijanske trupe su do 13. aprila zauzele Vojvodinu i Sloveniju, a Hrvatsku i zapadnu Bosnu do linije Karlobag-Gospić-Bihać-Kostajnica. [1]

Srbija[uredi | uredi izvor]

11. aprila Nemci su uveli u dejstvo u Srbiji 5. oklopnu diviziju i 60. motorizovanu diviziju radi pojačanja snaga prve oklopne grupe, koja je naišla na otpor jugoslovenske 5. i 6. armije. U napušteni Beograd 12. aprila uveče ušle su trupe nemačkog 41. korpusa, a 8. oklopna divizija i 16. motorizovana divizija upale su preko Šapca, Bosanskog Šamca i Bosanskog Broda u Srbiju i severnu Bosnu.[1]

Oklopne jedinice kraljevine Jugoslavije[uredi | uredi izvor]

Oklopne snage kraljevine Jugoslavije uoči Aprilskog rata imale su 110 tenkova (56 starijih tenkova Reno FT-17 i 54 relativno moderna laka tenka Reno R-35) podeljenih u 2 bataljona, i 8 tanketa (Škoda T-32) koje su obrazovale Eskadron brzih bojnih kola. [2]

Malobrojne jugoslovenske oklopne jedinice bile su raspoređene rasparčano: tako je 1. bataljon bornih kola dodeljen 4. armiji (u Zagrebu), 2. bataljon bio je u rezervi vrhovne komande (kod Mladenovca), a Eskadron brzih bojnih kola bio je u oficirskoj školi u Zemunu, radi obuke novih kadrova. Sve tri jedinice su tokom aprilskog rata lutale bez određenog cilja, pa je njihov veći deo morao napustiti tenkove, zbog nestašice goriva, i ne stupivši u borbu. Samo je Eskadron brzih bornih kola kod Topole stupio 11. aprila u borbu sa čelom nemačkog oklopnog klina, ali je za kratko vreme uništen.[3]

Jugoslovenske tankete Škoda T-32 na paradi 1940.

Tankete protiv nemačkih tenkova[uredi | uredi izvor]

Eskadron od 8 tanketa (Škoda T-32) je čuvao zemunski aerodrom 6-10. aprila, a zatim je upućen prema Nišu. Tri tankete napuštene su usput zbog kvarova (jedna još u Beogradu), a preostale su 11. aprila stupile u borbu sa Nemcima kod Topole, braneći prilaz Beogradu. U tom okršaju Nemci su izgubili 3 tenka i jedno oklopno vozilo, dok je jugoslovenska strana izgubila 3 tankete zajedno sa komandantom eskadrona, kapetanom Dušanom Radovićem. Preostale 2 tankete zarobljene su od Nemaca u Mladenovcu.[2]

Albanija[uredi | uredi izvor]

Na skadarskom pravcu, Zetska divizija bila je prinuđena da se povuče na reku Pronisat, gde se održala do kraja rata.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Gažević 1974, str. 189 harvnb greška: više ciljeva (2×): CITEREFGažević1974 (help)
  2. ^ a b „Škoda Š-I-D (T-32)”. www.tanks-encyclopedia.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 21. 5. 2018. 
  3. ^ Gažević 1974, str. 324. sfn greška: više ciljeva (2×): CITEREFGažević1974 (help)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija (knjiga 1). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 189. 
  • Bosanac, Mirko (1964). Udar na Jugoslaviju : dvanaest dana aprilskog rata 1941. godine. Beograd: Sedma sila. COBISS.SR 32004871
  • Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija (knjiga 6). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 324.