Štubik

Koordinate: 44° 17′ 19″ S; 22° 21′ 03″ I / 44.2885° S; 22.350833° I / 44.2885; 22.350833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Štubik
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
OpštinaNegotin
Stanovništvo
 — 2011.939
Geografske karakteristike
Koordinate44° 17′ 19″ S; 22° 21′ 03″ I / 44.2885° S; 22.350833° I / 44.2885; 22.350833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina199 m
Štubik na karti Srbije
Štubik
Štubik
Štubik na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19303
Pozivni broj019
Registarska oznakaNG

Štubik je naselje u Srbiji u opštini Negotin u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. u naselju je bilo 601 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 874 stanovnika, prema popisu iz 2002. bilo je 939 stanovnika a prema popisu iz 1991. bilo je 1214 stanovnika).

Ovde je 1807. godine bila Bitka na Štubiku.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na austrijskim kartama, Langerovoj i karti Temišvarski Banat“, selo je zabeleženo pod imenom Stubika-Stubac. Pominje se i 1736. godine. Selo Stubik zabeleženo je 1784. godine; 1807. godine pominje se knez „Paun Šubik”, a 1811. godine kao selo Štubik. Godine 1846. Štubik je imao 163 kuće, 1866. 225, a 1924. godine 407 kuća.[1] Po predanju selo u Selištu, koje je pored reke Zamne više današnjih kuća, su zasnovali doseljenici sa Kosova, pre 300-400 i više godina. Mnogo docnije, u Vlaškom Polju, koje je blizu Selišta, zasnovano je jedno manje naselje, ali su njegovi osnivači bili „Ungurjani“. Kada je pre 200 godina selo iz Selišta premešteno kod Crkvišta, gde su došli i neki Kosovci, među kojima i jedan „prstendžija“ kao doseljenici iz Ključa i drugi, Ungurjani su napustili svoje naselje i prešli u Malajnicu i Plavnu. Kasnije je većina stanovništva iz Crkvišta prešla na današnje mesto a ostali su prešli početkom 19. veka.[2]

Selo je, po predanju, dobilo ime po tome što je navodno bilo u selu „sto bika”. Po drugoj legendi ime je nastalo od uzvika „stu bik”(stoj, biče).[1]

Postoje tradicije o naseljavanju iz Makedonije, Rumunije, sa Kosova. Selo je podeljeno na male, koje se uglavnom poklapaju sa torevima, salašima. U centru sela, koje je tipično razbijenog tipa, je mala „Selo”.[3]

Danas se pouzdano zna da su početkom 16. veka postojala dva naselja: Gornji i Donji Štubik. Donji Štubik je verovatno bio na obroncima prema negotinskoj ravnici sudeći po količini proizvedenih žitarica i vina. Crkva u Štubiku sagrađena je 1875. godine.[4]

Ovde se nalaze Štubičke pivnice.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Štubiku je živelo 601 stanovnika što je za 273 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 874 stanovnika. U naselju živi 530 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 51,15 godina (48,90 kod muškaraca i 53,51 kod žena).[5]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 263 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,29 a prema istom popisu u naselju ima 633 stambenih jedinica od kojih je 276 naseljenih.[6]

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1948. 1.886
1953. 1.930
1961. 1.957
1971. 1.660
1981. 1.476
1991. 1.214 1.133
2002. 939 1.073
2011. 874
2022. 601
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[8]
Srbi
  
928 98,82%
Crnogorci
  
4 0,42%
Rumuni
  
3 0,31%
Bugari
  
2 0,21%
nepoznato
  
2 0,21%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 227. 
  2. ^ Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 228. 
  3. ^ Grupa autora (1968—1969). Negotinska Krajina - glasnik Etnografskog muzeja; Dr Miroslav Draškić "Poreklo stanovništa i etnički procesi u selima negotinske opštine". Beograd: Etnografski muzej. str. 35. 
  4. ^ „Štubik”. Opština Negotin. 
  5. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine (PDF), Pristupljeno 28.7.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 466. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  6. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, avgust 2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 122. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  7. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  8. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  9. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]