Piper auritum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Piper auritum
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. auritum
Binomno ime
Piper auritum
Sinonimi
  • Artanthe aurita (Kunth) Miq.
  • Artanthe seemanniana Miq.
  • Piper alstonii Trel.
  • Piper auritilaminum Trel.
  • Piper auritilimbum Trel.
  • Piper heraldi Trel.
  • Piper heraldi var. amplius Trel.
  • Piper heraldii Trel.
  • Piper heraldii var. cocleanum Trel.
  • Piper perlongipes Trel.
  • Schilleria aurita (Kunth) Kunth

Piper auritum tropska je zeljasta skrivenosemenica iz roda Pipera, odnosno iz porodice Piperaceae. Poznata je i kao oha santa (šp. Hoja santa; „sveti list”) i biber iz Verakruza. Prirodni areal ove vrste su tropske kišne šume Mezoamerike.

Opis[uredi | uredi izvor]

Vrsta Piper auritum je zeljasta biljka iz roda bibera, specifična po svojim krupnim baršunastim listovima srcolikog oblika i dužine do 30 cm (širine 14−18 cm). Žbunasta je vrsta visine 2−4 metra sa dosta krtim granama. Cvetovi se pojavljuju u klipastim cvastima.

Odlikuje se karakterističnom aromom koja se najbliže opisuje kao kombinacija eukaliptusa, sladića, Sassafrasа, muskatnog oraščića, nane, estragona i crnog bibera.[1][2][3][4][5] Aroma je intenzivnija kod mladih biljaka.

Ima široku upotrebu u meksičkoj gastronomiji. Etarska ulja ovre vrste bibera bogata su safrolima (hemijska formula C10H10O2). Kako je naučno dokazano da safroli imaju kancerogeni učinak na laboratorijskim životinjama njihova upotreba je zabranjena u Sjedinjenim Državama 1960. i u Evropi 1974. godine (iako ne postoje direktni dokazi o kancerogenom uticaju na ljudski organizam).[6][7].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Katzer, Gernot (2012). „Gernot Katzer's Spice Pages - Mexican Pepperleaf (Piper auritum Kunth)”. Pristupljeno 3. 12. 2012. 
  2. ^ Hale, Adrian J.S. (28. 9. 2006). „Craft, not Kraft, is the key to these homeland treats”. Orlando Weekly. Arhivirano iz originala 14. 11. 2006. g. Pristupljeno 29. 3. 2007. 
  3. ^ Nordin, Donna (2001). Contemporary Southwest: The Cafe Terra Cotta Cookbook. Ten Speed Press. str. 19. ISBN 1-58008-180-0. 
  4. ^ Rolland, Jacques L. (2006). The Food Encyclopedia: Over 8,000 Ingredients, Tools, Techniques and People. Robert Rose. str. 326. ISBN 0-7788-0150-0. 
  5. ^ Raichlen, Steven (2000). Steven Raichlen's Healthy Latin Cooking: 200 Sizzling Recipes from Mexico, Cuba, Caribbean, Brazil, and Beyond. Rodale Books. str. 26. ISBN 0-87596-498-2. 
  6. ^ Contis, E.T. (Ed.) (1998). Food Flavors: Formation, Analysis and Packaging Influences (Developments in Food Science). Elsevier. str. 403. ISBN 0-444-82590-8. 
  7. ^ Benedetti MS, Malnoe A, Broillet AL (februar 1977). „Absorption, metabolism and excretion of safrole in the rat and man”. Toxicology. 7 (1): 69—83. PMID 14422. doi:10.1016/0300-483X(77)90039-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Piper auritum na Vikimedijinoj ostavi Подаци везани за чланак Piper auritum на Викиврстама