Zoološki vrt

Iz projekta Википедија

Zoološke vrtove ljudi uređuju da bi makar u donekle prirodnim uslovima mogli promatrati život životinja.

Sadržaj 1 Savremeno uređivanje zooloških vrtova 2 Istorija 3 Kritike 4 Glavni zadaci 5 Spoljašnje veze

[uredi] Savremeno uređivanje zooloških vrtova

U njih smeštaju životinje iz različitih krajeva sveta. Savremeni zoološki vrtovi uređeni su tako da svaka životinja - u malom - oko sebe ima prostor sličan onome u kojem je navikla živeti u slobodnoj prirodi: vidra ima bazen za plivanje i nekoliko trulih panjeva u koje se može zavući; kod majmuna je drveće na koje se mogu penjati; medved ima veštačku pećinu, ptice dosta prostora za letenje, zebre dovoljno mesta za trčanje itd.

Tu nema više kaveza sa željeznim šipkama i rešetkama kao u zoološkim vrtovima starijeg tipa. Da životinje ne pobegnu, podignuti su oko njihovih površina zidići i iskopani jarci s vodom,a lavovi su npr. smešteni u velikim ulegnućima iz kojih ne mogu iskočiti. Jedino su ptice ostale u prostranim kavezima od žičane mreže,da ne odlete; ali je u tim kavezima drveće, grmlje i slično. Takve, moderno uređene zoološke vrtove nazivamo i zoološki parkovi. U njima se mogu držati i veće zajednice životinja: čopori majmuna, krda antilopa, jata ptica močvarica i slično. Tako će njihov život biti sličniji životu u slobodnoj prirodi. U zoološkom vrtu mnoge životinje, ako su same, brzo uginu; ako je više životinja iste vrste zajedno, lakše se priviknu novim uslovima života. Čak se i razmnožavaju kao da su u slobodnoj prirodi. Njihova mladunčad lakše će podnositi život u zarobljeništvu, nego one životinje koje su ulovljene i stavljene u zoološki vrt. Životinje u zoološkom vrtu zaštićene su od prirodnih neprijatelja. Hrana im je osigurana u dovoljnim količinama, isto tako i veterinarska briga ako obole. Zato većina životinja u zoološkom vrtu živi duže nego u slobodnoj prirodi.

Zoološke vrtove posećuju ponajviše učenici. Tu bliže upoznaju životinje o kojima uče u školi. Posebnu važnost zoološki vrtovi imaju za stručnjake, zoologe i biologe.

[uredi] Istorija

Postojao je i drevni tenohtitlanski zoološki vrt.

Prvi zoološki vrt u modernom obliku osnovan je u Beču 1752. godine. U 20. veku počeli su delovati zoološki parkovi.

[uredi] Kritike

Zoološki vrtovi su povremeno na udaru kritika udruženja za zaštitu životinja. Naime, pojedini zoološki vrtovi se razlikuju, kako po brizi za životinje, tako i po svojoj opremljenosti te stepenu komfora koji pružaju životinjama. Najčešće kritike su upućene pojedinim zoološkim vrtovima, češće u nerazvijenim zemljama, zbog zapuštenosti životinja, ali i na uslove u kojima one žive, pre svega na neadekvatnost kaveza. To može uzrokovati nenormalna ponašanja, kao klimanje glavom, stalno trčanje uz ogradu, griženje čeličnih šipki itd. Problem je i to što su neke životinje, koje u prirodi žive kao samotnjaci, smeštene u kavez sa više jedinki, i obrnuto.

[uredi] Glavni zadaci

Danas se težište postojanja zooloških vrtova sa izlaganja egzotičnih životinja premestilo na druga područja. Prije gotovo 60 godina je profesor dr Hajni Hediger (direktor zooloških vrtova u Bernu, Bazelu, i Cirihu) kao glavne zadatke zooloških vrtova postavio:

• zaštitu prirode
• školovanje
• istraživanje i
• odmor i rekreaciju.

U tome se do danas nije ništa promenilo.

[uredi] Spoljašnje veze

• Zoos Worldwide ((en))
• World Association of Zoos and Aquariums ((en))