Jednakost pri imigraciji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Imigraciona jednakost je jednaka mogućnost ili pravo građana da i članovi njihove porodice imigriraju sa njima. Takođe se odnosi na pravično i jednako sprovođenje zakona i prava nedržavljana bez obzira na nacionalnost ili odakle potiču. Pitanja imigracije takođe mogu biti problem LGBT+ prava, pošto se priznavanje istopolnih odnosa razlikuje od zemlje do zemlje.

Pitanje imigracije i prava migranata[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Države[uredi | uredi izvor]

Predsednik SAD Bil Klinton je 1999. poslao Kongresu zakon kojim bi se izjednačila imigraciona prava za ljude iz Centralne Amerike i Haitija. Klinton je rekao da će nacrt zakona ispraviti neravnotežu u imigracionim zakonima koji su davali prednost ljudima koji su pobegli od komunističkih režima kao što su Kuba i Nikaragva. Poput Nikaragvaca i Kubanaca, mnogi Salvadorci, Gvatemalci, Honduranci i Haićani su pobegli od kršenja ljudskih prava ili nestabilnih političkih ekonomskih uslova tokom 1980-ih i 1990-ih, ali su potonji imali nejednak tretman koji je dodeljivan Nikaragvancima i Kubancima. Zakon o paritetu Centralne Amerike i Haićana iz 1999. godine nikada nije usvojen, ali bi migrantima sa Haitija, Salvadora, Gvatemale i Hondurasa ponudio zaštitu jednakosti imigracije.[1]

Haićani su tražili jednakost u imigraciji u aferi Elijana Gonzalesa 2000. godine kada su organizovali demonstracije u Majamiju tokom međunarodnog natezanja konopa između Kube i SAD. Oni su protestovali protiv diskriminacije haićanskih imigranata od strane Službe za imigraciju i naturalizaciju i ponašanja izabranih zvaničnika koji su lobirali da Elijan Gonzales ostane u SAD, ali su ignorisali nevolju haićanskih izbeglica i repatrijaciju haićanske dece.[2]

Godine 2004, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice izrazio je zabrinutost zbog teškog položaja Haićana dok je zemlja sve više klizila u haos. Kuba, Jamajka i Kanada rekle su da neće vraćati ljude na Haiti, ali je predsednik SAD Džordž V. Buš upozorio Haićane da će oni biti poslati kući ako pokušaju da pobegnu u SAD. Za nekoliko dana, američka obalska straža presrela je oko 500 ljudi u čamcima koji su bežali sa Haitija i vratila ih nazad. SAD nisu vraćale Kubance koji su bežali od sličnih situacija i režima, a mnogi tvrde da bi trebalo da važe prava jednakosti imigracije između dve nacionalnosti.[3]

U 2006. nastavljeni su protesti za jednakost imigracionih prava za Haićane dok advokati protestuju protiv deportacije ilegalnih imigranata na Haiti.[4]

Problemi LGBT+ imigracije[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Države[uredi | uredi izvor]

Do 2013. LGBT+ Amerikanci nisu imali ista prava i odgovornosti prema važećem zakonu o imigraciji kao heteroseksualni parovi. Zakon o odbrani braka zabranio je saveznoj vladi da daje bilo kakve beneficije istopolnim parovima. Prema tom zakonu, osobe u istopolnim brakovima nisu se smatrale venčanim za potrebe imigracije. Američki državljani i stalni stanovnici u istopolnim brakovima nisu mogli da podnesu zahtev za svoje supružnike, niti su mogli da budu u pratnji supružnika u SAD na osnovu porodične vize ili vize za zapošljavanje. Nedržavljanin u takvom braku ne bi mogao da ga koristi kao osnovu za dobijanje izuzeća ili oslobađanja od udaljenja iz SAD.[5] Dana 26. juna 2013. Vrhovni sud je presudio u predmetu Sjedinjene Države protiv Vindsora da je Odeljak 3 Zakona o odbrani braka neustavan.[6] Nakon ove odluke, administracija predsednika Baraka Obame počela je da priznaje istopolne parove u svrhu imigracije.[7]

Zakonodavstvo za uspostavljanje imigracione jednakosti, Zakon o ujedinjenju američkih porodica, uveden je u Kongres SAD od 2000. godine.[8]

Od 2003. godine strah od progona je sve više prihvaćen kao osnov za davanje azila LGBT+ osobama.[9] Odbor za žalbe za imigraciju je 2008. odbio zahtev za azil gej Indonežaninu koji je otpušten sa posla zbog svoje seksualne orijentacije i kojem su aplikacije na drugim mestima odbijane zbog istog razloga. Odbor za žalbe za imigraciju je sumnjau u njegov strah od progona ako se vrati u Indoneziju, delimično zato što se „prikrivena homoseksualnost toleriše u Indoneziji“. Slučaj Kadri protiv Mukaseja je u žalbenom postupku Prvom okružnom apelacionom sudu presuđen u njegovu korist na osnovu ekonomske persekucije.[10][11]

Svet[uredi | uredi izvor]

Jednakost LGBT+ imigracije po zemlji ili teritoriji
  Zakon priznaje jednakost istopolnih parova pri imigraciji

Trenutno veliki broj zemalja priznaje istopolne veze u svrhu imigracije. Ovo se može desiti kroz priznavanje istopolnih brakova, kroz neki drugi oblik registrovane veze ili kroz posebne odredbe u zakonu o imigraciji. Ove zemlje su:

 

LGBT+ imigracione organizacije[uredi | uredi izvor]

U različitim zemljama postoje organizacije koje se bave pitanjima imigracije LGBT+ i HIV pozitivnih osoba, te predstavljaju LGBT+ i HIV pozitivne osobe u aplikacijama za legalnu imigraciju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Library of Congress, Thomas. S. 1592 Central American And Haitian Parity Act of 1999. To amend the Nicaraguan Adjustment and Central American Relief Act to provide to certain nationals of El Salvador, Guatemala, Honduras, and Haiti an opportunity to apply for adjustment of status under that Act, and for other purposes. Senate Bill http://www.thomas.gov/cgi-bin/query/z?c106:S.1592[mrtva veza]:
  2. ^ Democracy Now! The War and Peace Report. "Haitians Seek Immigration Equality" Audio and Transcript available. Interviewer Amy GoodmanJanuary 14, 2000 http://www.democracynow.org/2000/1/14/haitians_seek_immigration_equality. Interview
  3. ^ UN Fears For Haiti Refugee Plight The United Nations refugee agency, UNHCR, has expressed concern about the plight of the Haitian people as the country slides further into chaos. UN fears for Haiti refugee plight BBC News Article February 28, 2004
  4. ^ Swarns, Rachel L (20. 1. 2006). „Lawyers Protest Deportation of Illegal Immigrants to Haiti”. The New York Times. Pristupljeno 2019-08-04. 
  5. ^ „Immigration and the Defense of Marriage Act (DOMA): A Q&A Fact Check”. Immigration Policy Center. 18. 8. 2011. Arhivirano iz originala 20. 9. 2012. g. Pristupljeno 16. 8. 2012. 
  6. ^ Supreme Court of the United States (26. 6. 2013). „United States v. Windsor” (PDF). supremecourt.gov. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 7. 2020. g. Pristupljeno 27. 6. 2017. 
  7. ^ Same-Sex Marriage and Spousal Visas, http://www.usvisalawyers.co.uk/article23.html
  8. ^ Representative Jerrold Nadler; Congressman Nadler and Senator Leahy Fight for LGBT Immigration Equality - Uniting American Families Act Would Allow Americans to Sponsor "Permanent Partners." May 8, 2007 Arhivirano jun 29, 2011 na sajtu Wayback Machine Retrieved August 16, 2012
  9. ^ Immigration Equality: Asylum Decisions Arhivirano 2012-08-14 na sajtu Wayback Machine. Retrieved August 16, 2012
  10. ^ „Kadri v. Mukasey”. Casetext.com. 30. 9. 2008. Pristupljeno 29. 6. 2023. 
  11. ^ „Kadri v. Mukasey”. GLAD. Pristupljeno 29. 6. 2023. 
  12. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p Human Rights Watch; Immigration Equality (2006). „Appendix B: Countries Protecting Same-Sex Couples’ Immigration Rights”. Family, Unvalued: Discrimination, Denial, and the Fate of Binational Same-Sex Couples under U.S. LawNeophodna slobodna registracija. Human Rights Watch. ISBN 1-56432-336-6. Pristupljeno 16. 2. 2012. 
  13. ^ Migration Law (thinkoutsideyourbox.net). Pristupljeno 23. 2. 2012. 
  14. ^ Registered Partnership Act. 2009. Pristupljeno 23. 2. 2012. 
  15. ^ „Irish Naturalisation and Immigration Service Civil Partnership”. Pristupljeno 26. 7. 2015. 
  16. ^ GayLawNet: Asylum, Immigration, Refugees
  17. ^ a b Legal recognition of homosexual orientation in the countries of the world A chronological overview with footnotes (pages 26, 70)
  18. ^ „San Marino OKs residency permits to foreigners in gay couple - English”. 22. 7. 2015. 
  19. ^ „San Marino axes medieval law to let gay couples live together”. 27. 6. 2012. Arhivirano iz originala 2. 1. 2014. g. Pristupljeno 9. 6. 2016. 
  20. ^ „Immigration policy on entry of dependants revised”. GovHK. Pristupljeno 19. 1. 2019. 
  21. ^ „Acuerdo de Unión Civil: Los nuevos beneficios para convivientes - Gobierno de Chile”. Gobierno de Chile. Pristupljeno 26. 7. 2015. 
  22. ^ „Home Page - Immigration Equality”. Immigration Equality. Arhivirano iz originala 27. 5. 2011. g. Pristupljeno 26. 7. 2015. 
  23. ^ „Immigration Equality - 2.2 About Us - Our Services”. Arhivirano iz originala 2009-02-21. g. Pristupljeno 2009-04-01.