Babići (Prijedor)
Babići | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Grad | Prijedor |
Stanovništvo | |
— 2013. | 1.358 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 57′ S; 16° 54′ I / 44.95° S; 16.90° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Babići su naseljeno mjesto u gradu Prijedor, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 1.358 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na 220-700 metara nadmorske visine, površine 18,92 km², udaljeno oko 18 km od gradskog centra. Pripada mjesnoj zajednici Kamičani. Razbijenog je tipa, dijeli se na Gornje i Donje Babiće, a zaseoci su: Aleksići, Balabani, Grujići, Dragonjići, Jakupovići, Kosovi, Lukići, Nišići, Pavlovići, Panići, Timarci, Forići i Čoprke. Selo je smješteno na obroncima Kozare. Kroz atar protiče rječica Zamoštanica, te potoci Vrijeska i Radića potok.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Na području sela nalaze se dvije djelimično istražene praistorijske gradine, koje pripadaju kasnom bronzanom i mlađem gvozdenom dobu. U zaseoku Panići nađena je nekropola iz mlađeg gvozdenog doba, a na lokalitetu Hanište ostaci rimske villae rusticae iz III-IV vijeka. Prema predanju, selo je dobilo ime po porodici Babić koja se doselila tokom HVII i HVIII vijeka, a kasnije je izumrla ili se raselila. Porodica Kos se doselila između 1820. i 1840. godine.
U Drugom svjetskom ratu poginulo je 55 boraca NOB), a ustaše i Nijemci ubili su 56 civila. U ratu 1992-1995. poginulo je sedam boraca VRS, a među mještanima je bilo i civilnih žrtava. U Gornjim Babićima 1960. podignut je spomenik za 36 željezničara, koji su radili na pruzi Prijedor-Srnetica-Drvar, a ustaše su ih strijeljale 1941. u ovom mjestu. Na istom spomeniku nalazi se posveta civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata. Pored njega, 2007. podignut je spomenik poginulim borcima VRS.
U zaseoku Balte postoje kamenolom i pogon za separaciju kamenih proizvoda, koji se nalaze u sastavu rudnika iz Prijedora. Selo je 2013. imalo trgovinsku radnju i zanatsko preduzeće. Kroz Babiće prolazi tzv. banska cesta Prijedor - Banja Luka, građena tridesetih godina HH vijeka, za vrijeme bana Svetislava Tise Milosavljevića, koja je ponovo asfaltirana 2006. godine. Električna energija uvedena je 1971, a telefonski priključci 1989. godine. Tri lokalna vodovoda sprovedena su 1975-1977. sa rječice Zamoštanice i potoka Vrijeska i Kadinac.
Osnovna škola u Donjim Babićima otvorena je 1948, a 2013. radila je kao petogodišnja u sastavu OŠ "Jovan Dučić" iz Lamovite. U zaseoku Jakupovići nalazi se džamija, izgrađena 1983, a obnovljena 2006, i groblje (mezarje).[1]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Babići su 1879. imali 31 domaćinstvo i 250 stanovnika (pravoslavaca); 1910. - 416 stanovnika; 1948. - 909; 1971. - 1.290; 1991. - 1.358; 2013.- 215 domaćinstava i 649 stanovnika (od kojih 345 Bošnjaka, 278 Srba i 14 neopredijeljenih). Porodice Aleksić, Grujić, Dragonjić, Lukić, Nišić, Pavlović, Panić, Timarac, Čoprka slave Nikoljdan; Balaban - Petrovdan; Kos - Svetog Ignjatija. Bošnjačke porodice su Jakupović i Forić. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom.[1]
Nacionalnost[2] | 1991. | 1981. | 1971. |
Muslimani [a] | 875 (64,43%) | 855 (59,25%) | 694 (53,79%) |
Srbi | 470 (34,60%) | 568 (39,36%) | 586 (45,42%) |
Hrvati | 0 | 2 (0,13%) | 2 (0,15%) |
Jugosloveni | 0 | 4 (0,27%) | 0 |
ostali i nepoznato | 13 (0,95%) | 14 (0,97%) | 8 (0,62%) |
Ukupno | 1.358 | 1.443 | 1.290 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Knjiga: „Nacionalni sastav stanovništva — Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.“, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet — izvor, „Popis po mjesnim zajednicama“ — https://web.archive.org/web/20160527055331/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf