Bambus

Bambus
	Šuma bambusa u Kjotou, Japan
	Bambusa textilis
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Kladus:	Tracheophytes
Kladus:	Angiospermae
Kladus:	Monocotyledones
Kladus:	Commelinids
Red:	Poales
Porodica:	Poaceae
Natpleme:	Bambusodae
Pleme:	Bambuseae; Kunth ex Dumort.
Podplemena
	Arthrostylidiinae; Arundinariinae; Bambusinae; Chusqueinae; Guaduinae; Melocanninae; Nastinae; Racemobambodinae; Shibataeinae;
Sinonimi
	Arthrostylidieae E. Camus (1913); Baccifereae E. Camus (1913, nom. inval.); Chusqueae E. Camus (1913); Hickelieae A. Camus (1935, nom. inval.); Oxytenanthereae Tzvelev (1987);

Za istoimeno alkoholno piće pogledajte Bambus (piće)

Bambusi (Bambuseae) ili trskovače, su tribus drvenastih zimzelenih višegodišnjih biljaka iz porodice trava (Poaceae).^[2] Ovaj tribus obuhvata 92 roda i oko 1.000 vrsta bambusa. Bambusi spadaju u biljke koje najbrže rastu. Već za nekoliko meseci stabljika može da dostigne svoju konačnu visinu. Pored drvenastih bambusa koji dostižu visinu drveća, postoji i druga velika grupa bambusa, koji rastom najviše podsećaju na „normalne“ trave, oni nisu drvenasti i retko kada prelaze visinu od 1 m.

Pleme Bambuseae spada u dve klade, koje korespondiraju vrsta iz neotropske ekozona (potplemena Arthrostylidiinae, Chusqueinae, i Guaduinae) i iz Paleotropics (potplemena Bambusinae, Hickeliinae, Melocanninae, i Racemobambosinae).^[1]^[3]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Bambusi rastu u različitim klimama, od hladnih planina do vrelih tropskih područja. Pojavljuju se u istočnoj Aziji, od 50° sjeverne geografske širine na Sahalinu do sjeverne Australije, na zapadu do Indije i Himalaja^[4] Mogu se naći i u Podsaharskoj Africi i na američkim kontinentima od jugoistoka SAD prema jugu do Argentine i Čilea gdje dopiru do svoje najjužnije tačke na 47° južne geografske širine. Veća područja na kojima bambus nije domaća biljka obuhvataju Evropu, sjevernu Afriku, zapadnu Aziju, Kanadu, veći dio Australije i Antarktik.^[5]

Primjena[uredi | uredi izvor]

Koriste se svi dijelovi bambusa i to za različite namjene — u ljudskoj i životinjskoj ishrani, za proizvodnju finog, kvalitetnog papira, za građevinske materijale i lijekove, kao i za ukrasne elemente u pejzažnim vrtovima.

Gradnja[uredi | uredi izvor]

Skele od bambusovih stabljika mogu biti vrlo visoke

Kada se njeguje, bambusovo drvo postaje vrlo tvrdo te kao takvo bude istovremeno i lako i izdržljivo i ima veliku moć rastegljivosti (~15.000 psi, ~100 MPa^[6]). U tropskim područjima se koristi u izgradnji kuća, skela, zatim kao zamjena za klasičnu čeličnu armaturu itd. Današnje firme pokušavaju popularisati bambus kao materijal za gradnju podova ali je bambusovo drvo vrlo osjetljivo jer ga napadaju insekti i moguće ga je održati samo uz odgovarajuće hemikalije i držanje potpuno suvim.

Medicina[uredi | uredi izvor]

U kineskoj medicini bambus se koristi za liječenje infekcija. Takođe, bambus služi kao skroman izvor kalijuma. U indijskoj narodnoj medicini silicijumske naslage u stabljikama bambusa se zovu „banslohan“, a u indo-persijskoj narodnoj medicini „tabašir“ ili „tavašir“. Za ove naslage se kaže da imaju blagotvorno dejstvo za oboljenja disajnih organa. Danas ju je vrlo teško naći i zamjenjuje se sintetičkom silicijumskom kiselinom.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

U nekolicini azijskih kultura se vjeruje da ljudski rod potiče iz bambusovog stabla. U filipinskom mitu o stvaranju svijeta se kaže da su prvi čovjek i prva žena nastali od rascijepljenih bambusovih stabala na ostrvu nakon borbe elementarnih sila (neba i okeana). U malezijskoj mitologiji se, u sličnoj priči, spominje čovjek koji sanja o prelijepoj ženi dok spava ispod bambusa; budi se i lomi stablo bambusa, otkrivajući unutra ženu. Japanska narodna pripovijetka „Priča o princezi Kaguji“ (jap. かぐや姫の物語, Kaguya-hime no Monogatari) govori o princezi sa Mjeseca koja se pojavljuje iz bambusa. U Polineziji, otjelotvorenje boga stvaraoca Kanea Milohaija je u obliku havajskog bambusa.

Drevna vijetnamska legenda govori o siromašnom, mladom seljaku koji se zaljubio u kćerku svog gazde. Kada ga je pitao za njenu ruku, ponosni gazda nije pristao da se njegova kćerka uda za siromašnog seljaka. Umjesto toga, odlučio je da zada nemoguć uslov: daće mu kćerku ako mu donese bambusovo stablo sa stotinu čvorova. Buda se, međutim, pojavio seljaku i rekao mu da takvo stablo može napraviti od nekoliko različitih bambusovih stabala. Usput mu je dao magičnu formulu koja će mu pomoći da ih sastavi: „Kh?c nh?p, kh?c xu?t“", što znači „smjesta sastavi, smjesta rastavi“. Kada je uspio u tom poslu, ponosni seljak se vratio kod gazde i zahtijevao njegovu kćerku. Zapanjen tako dugim bambusom, gazda ga je uzeo ali je seljak izgovorio prve dvije riječi magične formule i gazda se trenutačno zalijepio za bambus. Priča se završava srećnim brakom gazdine kćerke i seljaka, a gazda se odlijepio od bambusa tek kada je brak dopustio i seljak izgovorio druge dvije riječi magične formule.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Postoji 68 rodova koji su grupisani u sedam podplemena:^[1]

potpleme Melocanninae:^[1]
Cephalostachyum,^[7]^[8]^[9] Davidsea,^[10]^[11]^[12]^[13] Dendrochloa, Melocanna, Neohouzeaua, Ochlandra, Pseudostachyum, Schizostachyum,^[14]^[15]^[16]^[17] Stapletonia, Teinostachyum
potpleme Hickeliinae:^[1]
Cathariostachys,^[18]^[19]^[20] Decaryochloa, Hickelia, Hitchcockella, Nastus, Perrierbambus, Sirochloa, Valiha
potpleme Bambusinae:^[1]
Bambusa, Bonia, Cyrtochloa, Dendrocalamus, Dinochloa, Fimbribambusa, Gigantochloa, Greslania, Holttumochloa, Kinabaluchloa, Maclurochloa, Melocalamus, Mullerochloa, Nianhochloa, Neololeba, Neomicrocalamus, Oreobambos, Oxytenanthera, Parabambusa, Phuphanochloa, Pinga, Pseudobambusa, Pseudoxytenanthera, Soejatmia, Sphaerobambos, Temburongia, Temochloa, Thyrsostachys, Vietanamosasa
potpleme Racemobambosinae:
Racemobambos^[21]^[22]
potpleme Chusqueinae:^[23]^[24]^[25]
Chusquea^[23]^[24]^[25]
potpleme Guaduinae:^[1]
Apoclada, Eremocaulon, Guadua, Olmeca, Otatea
potpleme Arthrostylidiinae:^[1]
Actinocladum, Alvimia, Arthrostylidium, Athroostachys, Atractantha, Aulonemia, Cambajuva, Didymogonyx, Elytrostachys, Filgueirasia, Glaziophyton, Merostachys, Myriocladus, Rhipidocladum

Reference[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b ^v ^g ^d ^đ ^e ^ž Soreng, Robert J.; Peterson, Paul M.; Romaschenko, Konstantin; Davidse, Gerrit; Zuloaga, Fernando O.; Judziewicz, Emmet J.; Filgueiras, Tarciso S.; Davis, Jerrold I.; Morrone, Osvaldo (2015). „A worldwide phylogenetic classification of the Poaceae (Gramineae)”. Journal of Systematics and Evolution. 53 (2): 117—137. ISSN 1674-4918. doi:10.1111/jse.12150.
^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 103. ISBN 86-331-2075-5.
^ Kelchner S, Bamboo Phylogeny Working Group (2013). „Higher level phylogenetic relationships within the bamboos (Poaceae: Bambusoideae) based on five plastid markers” (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 67 (2): 404—413. ISSN 1055-7903. PMID 23454093. doi:10.1016/j.ympev.2013.02.005. Arhivirano iz originala (PDF) 5. 6. 2015. g. Pristupljeno 10. 2. 2019.
^ N. Bystriakova, V. Kapos, I. Lysenko and C.M.A. Stapleton}-. 2003. Distribution and conservation status of forest bamboo biodiversity in the Asia-Pacific Region Biodiversity and Conservation, 12 (9):1833-1841.
^ Huxley, A., ur. (1992). New RHS Dictionary of Gardening. Macmillan. ISBN 978-0-333-47494-5.
^ „www-classes.usc.edu}-: „Mehanička svojstva bambusa“”. Arhivirano iz originala 10. 9. 2008. g. Pristupljeno 5. 9. 2008.
^ lectotype designated by McClure, Taxon 6(7): 201 (1957)
^ Tropicos, Cephalostachyum Munro
^ Munro, William. 1868. Transactions of the Linnean Society of London 26(1): 138-141 descriptions in Latin, commentary in English
^ Soderstrom, Thomas Robert & Ellis, Roger P. 1988. Smithsonian Contributions to Botany 72: 59
^ Tropicos, Davidsea Soderstr. & R.P. Ellis
^ Dassanayake (ed.) (1994). A Revised Handbook to the Flora of Ceylon 8: 1-458. Oxford & IBH Publishing Co. PVT. LTD., New Delhi, Calcutta
^ Thwaites, George Henry Kendrick. 1864. Enumeratio Plantarum Zeylaniae 375-376 as Bambusa attenuata; descriptions in Latin, commentary in English
^ Nees von Esenbeck, Christian Gottfried Daniel. 1829. Flora Brasiliensis seu Enumeratio Plantarum 2(1): 535 in Latin
^ Tropicos, Schizostachyum Nees
^ Flora of China Vol. 22 Page 50 岭南竹属 si lao zhu shu Schizostachyum Nees in Martius et al.
^ Soreng, R. J. 2000. Schizostachyum. In Catalogue of New World Grasses (Poaceae): I. Subfamilies Anomochlooideae, Bambusoideae, Ehrhartoideae, and Pharoideae. Contributions from the United States National Herbarium 39: 112
^ Dransfield, Soejatmi (1998). „Valiha and Cathariostachys, Two New Bamboo Genera (Gramineae-Bambusoideae) from Madagascar”. Kew Bulletin. 53 (2): 375—397. JSTOR 4114503. doi:10.2307/4114503.
^ Kew World Checklist of Selected Plant Families
^ The Plant List search for Cathariostachys
^ Holttum, Richard Eric. 1956. Gardens' Bulletin Singapore 15: 268
^ Tropicos, Racemobambos Holttum
^ ^a ^b Chusquea Kunth. Plants of the World Online. Accessed 1 March 2023.
^ ^a ^b Clark, L. G. 2000. Chusquea. 39: 36–52. In E. J. Judziewicz, R. J. Soreng, G. Davidse, P. M. Peterson, T. S. Filgueiras & F. O. Zuloaga (eds.) Catalogue of New World Grasses (Poaceae): I. Subfamilies Anomochlooideae, Bambusoideae, Ehrhartoideae, and Pharoideae, Contributions from the United States National Herbarium. Smithsonian Institution, Washington, D.C.
^ ^a ^b Morales, J. F. 2003. Poaceae. 93(3): 598–821. In B. E. Hammel, M. H. Grayum, C. Herrera & N. Zamora Villalobos (eds.) Manual de Plantas de Costa Rica. Missouri Botanical Garden, St. Louis.

Reference[uredi | uredi izvor]

Albert, J. S., and R. E. Reis (2011). Historical Biogeography of Neotropical Freshwater Fishes. University of California Press, Berkeley. 424 pp. ISBN 978-0-520-26868-5.
Bequaert, Joseph C. "An Introductory Study of Polistes in the United States and Canada with Descriptions of Some New North and South American Forms (Hymenoptera; Vespidæ)". Journal of the New York Entomological Society 48.1 (1940): 1-31.
Cox, C. B.; P. D. Moore (1985). Biogeography: An Ecological and Evolutionary Approach (Fourth Edition). Blackwell Scientific Publications, Oxford.
Dinerstein, E., Olson, D. Graham, D. J. et al. (1995). A Conservation Assessment of the Terrestrial Ecoregions of Latin America and the Caribbean. World Bank, Washington, D.C.
Olson, D. M., B. Chernoff, G. Burgess, I. Davidson, P. Canevari, E. Dinerstein, G. Castro, V. Morisset, R. Abell, and E. Toledo. 1997. Freshwater biodiversity of Latin America and the Caribbean: a conservation assessment. Draft report. World Wildlife Fund-U.S., Wetlands International, Biodiversity Support Program, and United States Agency for International Development, Washington, D.C.
Reis, R. E., S. O. Kullander, and C. J. Ferraris Jr. 2003. Check List of the Freshwater Fishes of South and Central America. Edipucrs, Porto Alegre. 729 pp.
Udvardy, M. D. F. (1975). A classification of the biogeographical provinces of the world. IUCN Occasional Paper no. 18. Morges, Switzerland: IUCN.
van der Sleen, Peter, and James S. Albert, eds. Field Guide to the Fishes of the Amazon, Orinoco, and Guianas. Princeton University Press, 2017.
Carvalho, Mónica R.; Jaramillo, Carlos; Parra, Felipe de la; Caballero-Rodríguez, Dayenari; Herrera, Fabiany; Wing, Scott; Turner, Benjamin L.; D’Apolito, Carlos; Romero-Báez, Millerlandy; Narváez, Paula; Martínez, Camila; Gutierrez, Mauricio; Labandeira, Conrad; Bayona, German; Rueda, Milton; Paez-Reyes, Manuel; Cárdenas, Dairon; Duque, Álvaro; Crowley, James L.; Santos, Carlos; Silvestro, Daniele (2. 4. 2021). „Extinction at the end-Cretaceous and the origin of modern Neotropical rainforests”. Science (na jeziku: engleski). 372 (6537): 63—68. Bibcode:2021Sci...372...63C. ISSN 0036-8075. doi:10.1126/science.abf1969. Pristupljeno 9. 5. 2021. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

[SorengPeterson2015-1] v ^g ^d ^đ ^e ^ž Soreng, Robert J.; Peterson, Paul M.; Romaschenko, Konstantin; Davidse, Gerrit; Zuloaga, Fernando O.; Judziewicz, Emmet J.; Filgueiras, Tarciso S.; Davis, Jerrold I.; Morrone, Osvaldo (2015). „A worldwide phylogenetic classification of the Poaceae (Gramineae)”. Journal of Systematics and Evolution. 53 (2): 117—137. ISSN 1674-4918. doi:10.1111/jse.12150.

[британика_1-2] Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 103. ISBN 86-331-2075-5.

[Kelchner2013-3] Kelchner S, Bamboo Phylogeny Working Group (2013). „Higher level phylogenetic relationships within the bamboos (Poaceae: Bambusoideae) based on five plastid markers” (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 67 (2): 404—413. ISSN 1055-7903. PMID 23454093. doi:10.1016/j.ympev.2013.02.005. Arhivirano iz originala (PDF) 5. 6. 2015. g. Pristupljeno 10. 2. 2019.

[4] N. Bystriakova, V. Kapos, I. Lysenko and C.M.A. Stapleton}-. 2003. Distribution and conservation status of forest bamboo biodiversity in the Asia-Pacific Region Biodiversity and Conservation, 12 (9):1833-1841.

[5] Huxley, A., ur. (1992). New RHS Dictionary of Gardening. Macmillan. ISBN 978-0-333-47494-5.

[6] „www-classes.usc.edu}-: „Mehanička svojstva bambusa“”. Arhivirano iz originala 10. 9. 2008. g. Pristupljeno 5. 9. 2008.

[7] totype designated by McClure, Taxon 6(7): 201 (1957)

[k-8] Tropicos, Cephalostachyum Munro

[9] Munro, William. 1868. Transactions of the Linnean Society of London 26(1): 138-141 descriptions in Latin, commentary in English

[10] Soderstrom, Thomas Robert & Ellis, Roger P. 1988. Smithsonian Contributions to Botany 72: 59

[11] Tropicos, Davidsea Soderstr. & R.P. Ellis

[12] Dassanayake (ed.) (1994). A Revised Handbook to the Flora of Ceylon 8: 1-458. Oxford & IBH Publishing Co. PVT. LTD., New Delhi, Calcutta

[13] Thwaites, George Henry Kendrick. 1864. Enumeratio Plantarum Zeylaniae 375-376 as Bambusa attenuata; descriptions in Latin, commentary in English

[14] Nees von Esenbeck, Christian Gottfried Daniel. 1829. Flora Brasiliensis seu Enumeratio Plantarum 2(1): 535 in Latin

[15] Tropicos, Schizostachyum Nees

[FoC-16] Flora of China Vol. 22 Page 50 岭南竹属 si lao zhu shu Schizostachyum Nees in Martius et al.

[17] Soreng, R. J. 2000. Schizostachyum. In Catalogue of New World Grasses (Poaceae): I. Subfamilies Anomochlooideae, Bambusoideae, Ehrhartoideae, and Pharoideae. Contributions from the United States National Herbarium 39: 112

[Dransfield1998-18] Dransfield, Soejatmi (1998). „Valiha and Cathariostachys, Two New Bamboo Genera (Gramineae-Bambusoideae) from Madagascar”. Kew Bulletin. 53 (2): 375—397. JSTOR 4114503. doi:10.2307/4114503.

[19] Kew World Checklist of Selected Plant Families

[20] The Plant List search for Cathariostachys

[21] Holttum, Richard Eric. 1956. Gardens' Bulletin Singapore 15: 268

[22] Tropicos, Racemobambos Holttum

[powo-23] Chusquea Kunth. Plants of the World Online. Accessed 1 March 2023.

[Clark-24] Clark, L. G. 2000. Chusquea. 39: 36–52. In E. J. Judziewicz, R. J. Soreng, G. Davidse, P. M. Peterson, T. S. Filgueiras & F. O. Zuloaga (eds.) Catalogue of New World Grasses (Poaceae): I. Subfamilies Anomochlooideae, Bambusoideae, Ehrhartoideae, and Pharoideae, Contributions from the United States National Herbarium. Smithsonian Institution, Washington, D.C.

[Morales-25] Morales, J. F. 2003. Poaceae. 93(3): 598–821. In B. E. Hammel, M. H. Grayum, C. Herrera & N. Zamora Villalobos (eds.) Manual de Plantas de Costa Rica. Missouri Botanical Garden, St. Louis.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]