Bambus

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Za istoimeno alkoholno piće pogledajte Bambus (piće)

Bambusi
BambooKyoto.jpg
Šuma bambusa u Kjotou, Japan
Starr 070906-8504 Bambusa textilis.jpg
Bambusa textilis
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Klasa:
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Potporodica:
Natpleme:
Pleme:
Bambuseae

Kunth ex Dumort.
podtribusi
Sinonimi[1]
  • Arthrostylidieae E. Camus (1913)
  • Baccifereae E. Camus (1913, nom. inval.)
  • Chusqueae E. Camus (1913)
  • Hickelieae A. Camus (1935, nom. inval.)
  • Oxytenanthereae Tzvelev (1987)

Bambusi (Bambuseae) ili trskovače su tribus drvenastih zimzelenih višegodišnjih biljaka iz porodice trava (Poaceae). Ovaj tribus obuhvata 92 roda i oko 1000 vrsta bambusa. Bambusi spadaju u biljke koje najbrže rastu. Već za nekoliko meseci stabljika može da dostigne svoju konačnu visinu. Pored drvenastih bambusa koji dostižu visinu drveća, postoji i druga velika grupa bambusa, koji rastom najviše podsećaju na "normalne" trave, oni nisu drvenasti i retko kada prelaze visinu od 1m.

Pleme Bambuseae spada u dve klade, koje korespondiraju vrsta iz neotropske ekozona (potplemena Arthrostylidiinae, Chusqueinae, i Guaduinae) i iz Paleotropics (potplemena Bambusinae, Hickeliinae, Melocanninae, i Racemobambosinae).[2]

Rasprostranjenost[uredi]

Bambusi rastu u različitim klimama, od hladnih planina do vrelih tropskih područja. Pojavljuju se u istočnoj Aziji, od 50° sjeverne geografske širine na Sahalinu do sjeverne Australije, na zapadu do Indije i Himalaja[3] Mogu se naći i u Podsaharskoj Africi i na američkim kontinentima od jugoistoka SAD prema jugu do Argentine i Čilea gdje dopiru do svoje najjužnije tačke na 47° južne geografske širine. Veća područja na kojima bambus nije domaća biljka obuhvataju Evropu, sjevernu Afriku, zapadnu Aziju, Kanadu, veći dio Australije i Antarktik[4].

Primjena[uredi]

Koriste se svi dijelovi bambusa i to za različite namjene — u ljudskoj i životinjskoj ishrani, za proizvodnju finog, kvalitetnog papira, za građevinske materijale i lijekove, kao i za ukrasne elemente u pejzažnim vrtovima.

Gradnja[uredi]

Skele od bambusovih stabljika mogu biti vrlo visoke

Kada se njeguje, bambusovo drvo postaje vrlo tvrdo te kao takvo bude istovremeno i lako i izdržljivo i ima veliku moć rastegljivosti (~15.000 psi, ~100 MPa[5]). U tropskim područjima se koristi u izgradnji kuća, skela, zatim kao zamjena za klasičnu čeličnu armaturu itd. Današnje firme pokušavaju popularisati bambus kao materijal za gradnju podova ali je bambusovo drvo vrlo osjetljivo jer ga napadaju insekti i moguće ga je održati samo uz odgovarajuće hemikalije i držanje potpuno suvim.

Medicina[uredi]

U kineskoj medicini bambus se koristi za liječenje infekcija. Takođe, bambus služi kao skroman izvor kalijuma. U indijskoj narodnoj medicini silicijumske naslage u stabljikama bambusa se zovu „banslohan“, a u indo-persijskoj narodnoj medicini „tabašir“ ili „tavašir“. Za ove naslage se kaže da imaju blagotvorno dejstvo za oboljenja disajnih organa. Danas ju je vrlo teško naći i zamjenjuje se sintetičkom silicijumskom kiselinom.

Mitologija[uredi]

„Bambus“, slika iz kineske dinastije Ming

U nekolicini azijskih kultura se vjeruje da ljudski rod potiče iz bambusovog stabla. U filipinskom mitu o stvaranju svijeta se kaže da su prvi čovjek i prva žena nastali od rascijepljenih bambusovih stabala na ostrvu nakon borbe elementarnih sila (neba i okeana). U malezijskoj mitologiji se, u sličnoj priči, spominje čovjek koji sanja o prelijepoj ženi dok spava ispod bambusa; budi se i lomi stablo bambusa, otkrivajući unutra ženu. Japanska narodna pripovijetka „Priča o princezi Kaguji“ (jap. かぐや姫の物語, Kaguya-hime no Monogatari) govori o princezi sa Mjeseca koja se pojavljuje iz bambusa. U Polineziji, otjelotvorenje boga stvaraoca Kanea Milohaija je u obliku havajskog bambusa.

Drevna vijetnamska legenda govori o siromašnom, mladom seljaku koji se zaljubio u kćerku svog gazde. Kada ga je pitao za njenu ruku, ponosni gazda nije pristao da se njegova kćerka uda za siromašnog seljaka. Umjesto toga, odlučio je da zada nemoguć uslov: daće mu kćerku ako mu donese bambusovo stablo sa stotinu čvorova. Buda se, međutim, pojavio seljaku i rekao mu da takvo stablo može napraviti od nekoliko različitih bambusovih stabala. Usput mu je dao magičnu formulu koja će mu pomoći da ih sastavi: „Kh?c nh?p, kh?c xu?t“", što znači „smjesta sastavi, smjesta rastavi“. Kada je uspio u tom poslu, ponosni seljak se vratio kod gazde i zahtijevao njegovu kćerku. Zapanjen tako dugim bambusom, gazda ga je uzeo ali je seljak izgovorio prve dvije riječi magične formule i gazda se trenutačno zalijepio za bambus. Priča se završava srećnim brakom gazdine kćerke i seljaka, a gazda se odlijepio od bambusa tek kada je brak dopustio i seljak izgovorio druge dvije riječi magične formule.

Vrste[uredi]

Postoji 68 rodova koji su grupisani u sedam podplemena:[1]

Референце[uredi]

  1. 1,0 1,1 Soreng, Robert J.; Peterson, Paul M.; Romaschenko, Konstantin; Davidse, Gerrit; Zuloaga, Fernando O.; Judziewicz, Emmet J.; Filgueiras, Tarciso S.; Davis, Jerrold I.; Morrone, Osvaldo (2015). „A worldwide phylogenetic classification of the Poaceae (Gramineae)”. Journal of Systematics and Evolution. 53 (2): 117—137. ISSN 1674-4918. doi:10.1111/jse.12150.  open access publication - free to read
  2. ^ Kelchner S, Bamboo Phylogeny Working Group (2013). „Higher level phylogenetic relationships within the bamboos (Poaceae: Bambusoideae) based on five plastid markers” (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 67 (2): 404—413. ISSN 1055-7903. PMID 23454093. doi:10.1016/j.ympev.2013.02.005. Архивирано из оригинала (PDF) на датум 5. 6. 2015. Приступљено 10. 2. 2019. 
  3. ^ N. Bystriakova, V. Kapos, I. Lysenko and C.M.A. Stapleton}-. 2003. Distribution and conservation status of forest bamboo biodiversity in the Asia-Pacific Region Biodiversity and Conservation, 12 (9):1833-1841.
  4. ^ Huxley, A, ed. . New RHS Dictionary of Gardening. Macmillan. 1992. ISBN 978-0-333-47494-5.
  5. ^ „www-classes.usc.edu: „Mehanička svojstva bambusa. Arhivirano iz originala na datum 10. 9. 2008. Pristupljeno 5. 9. 2008. 

Spoljašnje veze[uredi]