Pređi na sadržaj

Biblioteka „Đorđe Jovanović” (Stari grad)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biblioteka grada Beograda
Biblioteka grada Beograda
Ulaz u Biblioteku iz Zmaj Jovine 1. Od 1. oktobra 2015. Biblioteka se nalazi u prizemlju zgrade.
LokacijaBeograd
 Srbija
Koordinate44° 49′ 36″ S; 20° 27′ 52″ I / 44.82653° S; 20.464451° I / 44.82653; 20.464451
Vrstajavna biblioteka
DirektorJasmina Ninkov
Prevoztramvajske linije: 2, 12, 13
trolejbuske linije: 19, 21, 22, 29, 28, 41
autobuske linije: 16, 24, 26, 27, 32, 35, 43, 44, 65, 77, 95, 96
AdresaZmaj Jovina 1, Stari grad
Veb-sajtBiblioteka grada Beograda

Biblioteka „Đorđe Jovanović” Stari grad je opštinska mreža u sklopu Biblioteke grada Beograda, centralna je biblioteka na opštini Stari grad. U svom sastavu ima i Dečiju biblioteku „Dragan Lukić“ i ogranak „Jovan Popović”. Osnovana je 1945. godine kao Biblioteka prvog rejona, a kasnije je dobila ime po srpskom književnom i kritičaru, jednom od pokretača Beogradskog nadrealizma Đorđu Jovanoviću. U svom fondu ima oko 65000 bibliotečkih jedinica. U Bibliotekama na Starom gradu organizuju se brojni programi za korisnike svih uzrasta. Takođe postoji i uspešna saradnja sa svim školama i vrtićima na teritoriji opštine, kao i sa brojnim organizacijama i institucijama.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Osnivanje Biblioteke „Đorđe Jovanović” datira od prvih dana po oslobođenju Beograda, kada je ona formirana kao Biblioteka Prvoga rejona. Već desetak dana posle oslobođenja, aktivisti narodnog fronta, AFŽ-a i pionira, organizovali su „sakupljačke akcije” i sa veš korpama su krenuli po ulicama razrušenog grada, od zgrade do zgrade, od kuće do kuće, da sakupljaju knjige kako bi oformili biblioteku. Za kratko vreme prikupljeno je oko 5000 knjiga. U sećanjima aktivista stoji: svi su radili sve poslove oko biblioteke, mnoge knjige nisu imale početak ili kraj; trebalo je naći isti primerak cele knjige i prepisati iz nje stranice koje su nedostajale.[2]

Zato se i danas u starom, prvobitnom fondu biblioteke može naći po koji retki primerak ovakvih knjiga u kojima su mnoge stranice otkucane na pisaćoj mašini ili ispisivane rukom i zalepljene brašnom.

Tako je iz tih sabranih gomila starih knjiga polako nastajala biblioteka koja i danas služi građanima Beograda. U početku amaterski, a kasnije, kad su počele stručne obuke u Univerzitetskoj biblioteci koje je vodila Milica Prodanović, upravnica Univerzitetske biblioteke i supruga Jaše Prodanovića, Biblioteka Prvog rejona dobija i prvog knjižničara, Smilju Atanacković, koja je u tim početnim godinama ostavila dubok trag u biblioteci.

Na sreću, biblioteke su u Beogradu rasle i množile se i među njima se razvijao prećutni takmičarski duh. Nicale su u svim krajevima grada. Zato se, početkom pedesetih, ukazala potreba za „krštavanjem” biblioteka, jer im više numerička oznaka rejona nije bila dovoljna. Tako je od Poverenika za kulturu i prosvetu Prvog rejona, Dragana Savkovića, potekao predlog 1950. godine, da biblioteka Prvog rejona dobije ime Đorđa Jovanovića. Biblioteci „Đorđe Jovanović” se 1960. godine pripaja Biblioteka „Jovan Popović”, nekadašnja Biblioteka Drugog rejona.

Godine 1964. centralna biblioteka „Đorđe Jovanović” počinje da radi u novom prostoru, na Studentskom trgu 17-19 i za taj prostor je prvi put namenski pravljen bibliotečki nameštaj. Biblioteka je postala u čitavoj državi uzor i prototip kako treba graditi i opremati biblioteke ovog tipa, sa slobodnim pristupom svim knjigama. Tadašnju čitalačku publiku činili su najviše radnici bibliotečkog esnafa, ali i svi drugi kulturni poslenici (književnici, naučnici, glumci, javni radnici). Brojne promocije knjiga, kulturni programi, od kojih je najposećenija bilan Tribina „Nova knjiga”, privlačili su brojnu publiku.[3]

Pored albuma, koji broji 35 svezaka velikog formata, u kojima je okom foto kamere zabeleženo sve ono što se pola veka dešavalo u Biblioteci i oko Biblioteke, ustanova je godinama vodila i „Spomenar”- knjigu utisaka. U njoj su stotine imena književnika, bibliotekara, prosvetnih radnika, javnih radnika, kako iz zemlje, tako i iz inostranstva – iz Bugarske, Ljubljane, iz Teherana, Velike Britanije... Ispisano na raznim jezicima i raznim kaligrafijama. Mira Alečković, Antonije Isaković, Dragan Kolundžija, Petar Gudelj, Vito Marković, France Bevk, Vasko Popa, Matija Bećković, Borislav Pekić, Miodrag Pavlović, Petar Džadžić, Grozdana Olujić, Branko Ćopić, samo se neka od imena poznatih ličnosti, koji su bila dragi gosti biblioteke.[4]

Ogranci Biblioteke[uredi | uredi izvor]

Nagrada[uredi | uredi izvor]

Biblioteka „Đorđe Jovanović” od 1967. godine tradicionalno dodeljuje Nagradu „Đorđe Jovanović” za najbolje kritičko-esejističko delo objavljeno između dva sajma knjiga. Ta tradicija postoji i danas. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda u čijoj mreži se nalazi Odeljenje biblioteka „Đorđe Jovanović”.

Biblioteka čuva u svom fondu veliki broj fotografija sa dodela Nagrade, od 1970. do danas, isečke iz novina, zatim dokumente, govore dobitnika i članova žirija, kao inagrađene knjige književne kritike i eseja.

Biblioteka danas[uredi | uredi izvor]

Odeljenje Biblioteka „Đorđe Jovanović”, nalazi se u Zmaj Jovinoj br 1 i centralna je biblioteka na opštini Stari grad. Fond je namenjen odraslim korisnicima. Jedan deo fonda je u slobodnom pristupu, a drugi deo u magacinu i izdaje se na zahtev. U okviru biblioteke je i čitaonica za tihi rad sa 10 čitaoničkih mesta, kao i 6 mesta u otvorenoj čitaonici. U Biblioteci se, u saradnji sa književnim društvima, organizuju književne večeri i promocije. Radno vreme je od 8-20 časova radnim danima, a subotom od 8-14 časova.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Biblioteka grada Beograda: 75 godina. Beograd: Biblioteka grada Beograda. 2005. str. 16. ISBN 978-86-7191-076-7. 
  2. ^ Drašković, Darinka. Moja sećanja (dnevnik). Beograd: arhiv Biblioteke "Đorđe Jovanović". 
  3. ^ Tešić, Ljubomir. Istorijat Biblioteke "Đorđe Jovanović". Beograd: arhiv Biblioteke "Đorđe Jovanović". 
  4. ^ Spomenar (knjiga utisaka). Beograd: arhiv Biblioteke "Đorđe Jovanović". 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]