Blune
Blune Vremenski raspon:
| |
---|---|
Smeđa bluna (Sula leucogaster) | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Aves |
Red: | Suliformes |
Porodica: | Sulidae Reichenbach, 1849 |
Genera | |
Sinonimi | |
Enkurosulidae Kashin, 1977 |
Blune (Sulidae) su porodica morskih ptica, koja pripada redu Suliformes.[3] Blune su srednje-velike ptice koje svoj plen, ribu, love tako što zaranjaju u vodu i hvataju ga ispod površine okeana. Porodica uključuje 10 vrsta, svrstanih u tri roda Sula, Morus i Papasula.[4] Međutim, Sula (prave blune) i Morus (ganeti) mogu se lako razlikovati po morfološkim, bihevioralnim karakterima i DNK sekvencama. Abotovoj bluni (Papasula) je dat sopstveni rod, pošto se po ovim aspektima razlikuje od oba. Smatra se da je u pitanju posebna i drevna loza, možda bliža ganetima nego pravim blunama.[5][6]
Opis[uredi | uredi izvor]
Blune dostižu dužinu od oko 60 do 85 cm, raspon krila im se kreće od 140 do 175 cm. Imaju, duga i zašiljena krila, dug rep, čija su spoljna pera kraća od središnjih.
Noge su im zdepaste i imaju plovne kožice, koje povezuju sva četiri prsta. Neke vrste imaju plovne kožice jarkih boja. Kljun je dug i zašiljen. Oči su okrenute ka napred, pa blune imaju šire binokularno vidno polje u odnosu na većinu drugih ptica.[7]
Perje može biti potpuno belo, svetlosmeđe ili sivkasto sa tamnim vrhovima pera, obično i repa, a može biti i tamnosmeđe ili crno na gornjim delovima tela i belo na donjim. Vrste roda Morus obično imaju primesu žute boje na glavi. Na licu se obično nalaze crne šare, po pravilu između očiju i nozdrva.
Klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Blune su u srodstvu sa brojnim drugim vodenim pticama, kojima svima nedostaju spoljašnje nozdrve i stomačne mrlje, ali imaju sva četiri prsta spojena i gularnu vreću. Najbliži živi srodnici Sulidae su Phalacrocoracidae(kormorani) i Anhingidae (vodene ćurke). Potonji su donekle posredni između bluna i kormorana, ali (kao i mnogi kormorani) su slatkovodne ptice u kladi koja inače sadrži morske ptice, a takođe su simpleziomorfne sa blunama, ali sinapomorfne sa kormoranima u nekim drugim aspektima. Dakle, izgleda da su Sulidae najstarija i najizrazitija loza od te tri, koje su ujedinjene u podred Sulae. Tu se Sulidae obično postavljaju jednostavno kao porodica; ponekad se prepoznaje nadporodica Suloidea, u kojoj su neki od primitivnih praistorijskih oblika (npr. Empheresula, Eostega, i Masillastega) postavljeni kao bazalne loze različite od živih Sulidae. Međutim, predložena porodica Pseudosulidae (ili Enkurosulidae) je skoro sigurno nevažeća.[2][8][9][10]
Filogenija bluna | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kladogram prikazuje familiju Sulidae.[20] |
Blune su tradicionalno bile uključene u Pelecaniformes u svom zastarelom parafiletskom krugu, ali pelikani, istoimena porodica Pelecaniformes, su zapravo bliži srodnici čaplji, ibisa i kašikara, čekićarki i cipelarki nego sa blunama i srodnicima. Kao vid uvažavanje ovih zapažanja, Blune su predložene za odvajanje u novi red Phalacrocoraciformes, koji takođe uključuje ptice fregate (Fregatidae), kao i jednu ili više praistorijskih loza koje su danas potpuno izumrle.[9] Svetska lista ptica MOK-a koristi Suliformes kao predloženi naziv reda.[21]
Unutar same porodice prepoznaju se tri živuća roda — Sula (blune, šest vrsta), Papasula (Abotova bluna) i Morus (ganeti, tri vrste). Jedna studija više gena iz 2011. godine otkrila je da je Abotova bluna bazalna u odnosu na sve druge pripadnike, i da se verovatno odvojila od njih pre oko 22 miliona godina, a preci gušara i preostalih bluna su se podelili pre oko 17 miliona godina. Najskoriji zajednički predak svih bluna živeo je u kasnom miocenu pre oko 6 miliona godina, nakon čega su se blune postojano razlikovale. Ganeti su se podelili u bližoj prošlosti, pre oko 2,5 miliona godina.[20]
Porodica blune (Sulidae)
|
|
|
Podvrste[uredi | uredi izvor]
- Sula dactylatra bedouti Mathews, 1913
- Sula dactylatra californica Rothschild, 1915
- Sula dactylatra dactylatra Lesson, 1831
- Sula dactylatra fullagari O'Brien & Davies, 1991
- Sula dactylatra melanops Hartlaub, 1859
- Sula dactylatra personata Gould, 1846
- Sula leucogaster brewsteri Goss, 1888
- Sula leucogaster etesiaca Thayer & Bangs, 1905
- Sula leucogaster leucogaster (Boddaert, 1783)
- Sula leucogaster plotus (J. R. Forster, 1844)
- Sula nebouxii excisa Todd, 1948
- Sula nebouxii nebouxii Milne-Edwards, 1882
- Sula sula rubripes Gould, 1838
- Sula sula sula (Linnaeus, 1766)
- Sula sula websteri Rothschild, 1898
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ C.J.O. Harrison's Pseudosula of 1975 is a junior homonym of Pseudosula as established by Boetticher in 1955: Mlíkovský (2002: p.67)
- ^ a b Mlíkovský, Jirí (2002): Cenozoic Birds of the World (Part 1: Europe). Ninox Press, Prague. ISBN 80-901105-3-8 PDF fulltext Arhivirano 2011-05-20 na sajtu Wayback Machine p.66
- ^ „Sulidae Reichenbach, 1849”. ITIS.
- ^ Kennedy et al. (1996), Friesen et al. (2000)
- ^ Kennedy, Martyn; Spencer, Hamish G.; Gray, Russell D. (1996). „Hop, step and gape: Do the social displays of the Pelecaniformes reflect phylogeny?”. Animal Behaviour. 51 (2): 273—291. S2CID 53202305. doi:10.1006/anbe.1996.0028. (HTML abstract) Erratum: Animal Behaviour 51(5): 1197. „Erratum”. Animal Behaviour. 51 (5): 1197. 1996. S2CID 235331320. doi:10.1006/anbe.1996.0124.
- ^ Friesen, V.L.; Anderson, D.J.; Steeves, T.E.; Jones, H. & Schreiber, E.A. (2002): Molecular Support for Species Status of the Nazca Booby (Sula granti). Auk 119(3): 820–826. [English with Spanish abstract] DOI: 10.1642/0004-8038(2002)119[0820:MSFSSO]2.0.CO;2 PDF fulltext Arhivirano 2016-03-03 na sajtu Wayback Machine
- ^ Nelson, J. Bryan (2003): Gannets and Boobies. In: Perrins, C. (ed.): The Firefly Encyclopedia of Birds: 82–87. Firefly Books, Oxford.
- ^ Olson, Storrs L. (1985): Section X.G.5.a. Sulidae. In: The Fossil Record of Birds. Avian Biology 8: 203-204. PDF fulltext Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. јул 2011)
- ^ а б Christidis, Les & Boles, Walter E. (2008): Systematics and Taxonomy of Australian Birds. CSIRO Publishing, CollingwoodVictoria, Australia. ISBN 978-0-643-06511-6 Excerpt at Google Books p.100
- ^ Mayr, Gerald (2009): 7.1.3 Sulidae (Gannets and Boobies). In: Paleogene Fossil Birds: 64-65. Springer-Verlag, Heidelberg & New York. ISBN 3-540-89627-9 Excerpt at Google Books
- ^ BirdLife International (2019). „Papasula abbotti”. Crveni spisak ugroženih vrsta IUCN. IUCN. 2019: e.T22696649A152726109. doi:10.2305/IUCN.UK.2019-3.RLTS.T22696649A152726109.en . Pristupljeno 6. 9. 2021.
- ^ „Papasula abbotti – Abbott's Booby”. Australian Government Department of Sustainability, Environment, Water, Population and Communities. Pristupljeno 30. 3. 2012.
- ^ Friesen V.L.; Anderson D.J. (1997). „Phylogeny and Evolution of the Sulidae (Aves: Pelecaniformes): A Test of Alternative Modes of Speciation”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 7 (2): 252—60. PMID 9126567. doi:10.1006/mpev.1996.0397.
- ^ Patterson, S.A.; Morris-pocock, J.A.; Friesen, V.L. (2011). „A multilocus phylogeny of the Sulidae (Aves: Pelecaniformes)”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 58 (2): 181—91. PMID 21144905. doi:10.1016/j.ympev.2010.11.021.
- ^ Wanless, Sarah; Harris, Mike P. (20. 5. 2021). Seabird Populations of Britain and Ireland. Pristupljeno 23. 9. 2022 — preko Joint Nature Conservation Committee.
- ^ „Northern Gannet”. American Bird Conservancy. 2022. Pristupljeno 23. 9. 2022.
- ^ Bonaparte, Charles Lucian (1838). A Geographical and Comparative List of the Birds of Europe and North America. London: John Van Voorst. str. 60.
- ^ BirdLife International (2018). „Morus serrator”. Crveni spisak ugroženih vrsta IUCN. IUCN. 2018: e.T22696675A132588447. doi:10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22696675A132588447.en . Pristupljeno 19. 11. 2021.
- ^ Australian Biological Resources Study (7. 6. 2014). „Species Morus serrator (G.R. Gray, 1843)”. Australian Faunal Directory. Department of the Environment, Water, Heritage and the Arts, Australian Government. Pristupljeno 22. 6. 2018.
- ^ a b Patterson, S.A.; Morris-Pocock, J.A.; Friesen, V.L (2011). „A multilocus phylogeny of the Sulidae (Aves: Pelecaniformes)”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 58 (2): 181—191. PMID 21144905. doi:10.1016/j.ympev.2010.11.021.
- ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 2012-03-01. g. Pristupljeno 2011-06-30.
- ^ a b v „Zakon o potvrđivanju sporazuma o očuvanju afričko - evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa” (PDF). parlament.gov.rs.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Christidis, Les & Boles, Walter E. (2008): Systematics and Taxonomy of Australian Birds. CSIRO Publishing, CollingwoodVictoria, Australia. Christidis, Les; Boles, Walter (2008). Systematics and Taxonomy of Australian Birds. Csiro. ISBN 978-0-643-06511-6. Excerpt at Google Books
- Friesen, V. L.; Anderson, D. J.; Steeves, T. E.; Jones, H.; Schreiber, E. A. (2002). „Molecular Support for Species Status of the Nazca Booby (Sula granti)”. The Auk. 119 (3): 820. ISSN 0004-8038. S2CID 82903466. doi:10.1642/0004-8038(2002)119[0820:MSFSSO]2.0.CO;2.PDF fulltext
- Göhlich, Ursula B. (2003): The avifauna of the Grund Beds (Middle Miocene, Early Badenian, northern Austria). Annalen des Naturhistorischen Museums Wien A 104: 237-249 [English with German abstract]. PDF fulltext
- Kennedy, Martyn; Spencer, Hamish G.; Gray, Russell D. (1996). „Hop, step and gape: Do the social displays of the Pelecaniformes reflect phylogeny?”. Animal Behaviour. 51 (2): 273—291. S2CID 53202305. doi:10.1006/anbe.1996.0028. (HTML abstract) Erratum: Animal Behaviour 51(5): 1197. „Erratum”. Animal Behaviour. 51 (5): 1197. 1996. S2CID 235331320. doi:10.1006/anbe.1996.0124.
- Lambrecht, Kálmán (1933): Familia Sulidae. In: Handbuch der Palaeornithologie: 284-287 [German]. Gebrüder Bornträger, Berlin.
- Mayr, Gerald (2009): 7.1.3 Sulidae (Gannets and Boobies). In: Paleogene Fossil Birds: 64-65. Springer-Verlag, Heidelberg & New York. Mayr, Gerald (7. 4. 2009). Paleogene Fossil Birds. Springer. ISBN 978-3-540-89627-2. Excerpt at Google Books
- Mlíkovský, Jirí (2002): Cenozoic Birds of the World (Part 1: Europe). Ninox Press, Prague. ISBN 80-901105-3-8 PDF fulltext
- Mlíkovský, Jirí (2007): Taxonomic identity of Eostega lebedinskyi LAMBRECHT, 1929 (Aves) from the middle Eocene of Romania. Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien A 109: 19-27 [English with German abstract]. PDF fulltext
- Nelson, J. Bryan (2003): Gannets and Boobies. In: Perrins, C. (ed.): The Firefly Encyclopedia of Birds: 82–87. Firefly Books, Oxford.
- Olson, Storrs L. (1985): Section X.G.5.a. Sulidae. In: The Fossil Record of Birds. Avian Biology 8: 203-204. PDF fulltext Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. jul 2011)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Live camera from Eldey Iceland
- Sulidae videos on the Internet Bird Collection
- FAMILY SULIDAE Архивирано на сајту Wayback Machine (14. фебруар 2020)