Braco Vajs
| braco vajs | |
|---|---|
Sa drugovima u Španiji. Stoje Lazar Latinović i Branko Krsmanović, a sede Mirko Kovačević, Ratko Pavlović Ćićko i Braco Vajs | |
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 1914. |
| Mesto rođenja | Bihać, Austrougarska |
| Datum smrti | 6. april 1941. (26/27 god.) |
| Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Jugoslavija |
| Profesija | student tehnike |
| Delovanje | |
| Učešće u ratovima | Španski građanski rat |
| Služba | Internacionalne brigade 1937 — 1939. |
| Čin | kapetan NRA |
Gerhard Braco Vajs (hrv. Gerhard Beaco Weiss; Bihać, 1914 — Beograd, 6. april 1941) bio je učesnik Španskog građanskog rata.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je 1914. u Bihaću. Studirao je tehniku na Tehničkom univerzitetu u Pragu, gde je bio drugi sekretar Društva jugoslovenskih tehničara. Krajem decembra 1936. bio je u prvoj grupi jugoslovenskih studenata, koja je otišla u Španiju, gde se na strani Republikanske armije borila u Španskom građanskom ratu.[1]
Najpre je bio borac u internacionalnom bataljonu Dimitrov, a potom je prešao u tenkovske jedinice. Svega par nedelja bio je mitraljezac na tenku, ali je bici na Harami, sredinom februara 1937, tenk unište. Tom prilikom poginuo je vozač tenka i Bracin drug Kolja iz Bele Crkve, kod Kijeva. Potom je prebačen u partizansku (gerilsku) brigadu, koja je bila diverzantski odred, koji je prelazio preko linije fronta i u pozadini neprijatelja vršio specijalne zadatke.[1]
Sredinom 1938. sa drugim borcima, rasformiranih Internacionalnih brigada, prešao je u Francusku, gde je do 1939. boravio u sabirnim logorima, nakon čega se vratio u Jugoslaviju. Stanovao je u Beogradu, u Francuskoj ulici, kod sestre Marije, koja je bila dečiji lekar. Poginuo je u nemačkom bombradovanju Beograda, 6. aprila 1941. godine.[1]
Njegova sestra Marija Vajs, pedijatar iz Beograda, bila je učesnica Narodnooslobodilačkog rata od početka 1942. godine. Bila je najpre lekar u Durmitorskom partizanskom odredu, a potom u Drugoj proleterskoj udarnoj brigadi.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v Španija 2 1971, str. 469.
- ^ Romano 1980, str. 505.