Gliša Janković
gliša janković | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 16. avgust 1913. |
Mesto rođenja | Osjek kod Sarajeva, Austrougarska |
Datum smrti | 28. januar 1944.30 god.) ( |
Mesto smrti | Bukva kod Kreševa, ND Hrvatska |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1941. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Heroj | |
Narodni heroj od | 27. novembra 1953. |
Gliša Janković (Osjek kod Sarajeva, 16. avgust 1913 — Bukva kod Kreševa, 28. januar 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rodio se u mestu Osjek kod Sarajeva, 16. avgusta 1913. godine. Sve do početka Drugog svetskog rata je radio kao pekarski radnik u Bakovićima kod Fojnice. U avgustu 1941. godine stupio je u Semizovačku četu partizanskog odreda „Zvijezda” gde mu je povereno rukovođenje vodom. Istakao se kao hrabar borac, a u narodu je uživao poverenje. Nemci i ustaše su napali njegovu četu u selu Rječici i tom prilikom su im Partizani uništili dva tenka. Uskoro je postao komandant Visočke čete sa kojom se istakao u borbaa protiv ustaša kod Olova, četnika na Okruglici kod Vareša.[1]
Kada je formirana Šesta istočnobosanska brigada u avgustu 1942. godine izabran je za prvog komandira čete prvog bataljona. Učestvovao je u nekoliko borbi: protiv ustaša na Han-pogledu kod Vlasenice i na Konjuh planini, sa Nemcima u Sremu kod Bosuta i sa četnicima 28. novembra 1942. godine na Majevici. Naročito se istakao u borbi na Sutjesci kada je uništio njihovu odbranu na pravcu napada svoje čete, a potom i prilikom prelaska Sutjeske kada je zarobljeno 35 Nemaca sa naoružanjem.[2]
Nakon bitke postao je prvi komandant novoosnovanog Visoko-fojničkog partizanskog odreda. Rukovodio je napadima na neprijatelje na teritoriji sarajevskog sreza. Krećući se na čelu kolone kod sela Bukve blizu Kreševa 28. januara 1944. godine upao je u zasedu ustaške milicije i poginuo je.[2]
Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 316-317.
- ^ a b v Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 317.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982.