Gradina (Prijedor)

Koordinate: 44° 51′ 10″ S; 16° 54′ 11″ I / 44.8528° S; 16.9031° I / 44.8528; 16.9031
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gradina
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradPrijedor
Stanovništvo
 — 2013.730
Geografske karakteristike
Koordinate44° 51′ 10″ S; 16° 54′ 11″ I / 44.8528° S; 16.9031° I / 44.8528; 16.9031
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Gradina na karti Bosne i Hercegovine
Gradina
Gradina
Gradina na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj052/319

Gradina je naseljeno mjesto u gradu Prijedor, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 730 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rudnik gvozdene rude[uredi | uredi izvor]

Gradina je izrazito bogata rudom, gvožđem, te je u poslednjih nekoliko godina postala najpoznatiji eksploatacioni centar gvozdene rude u Republici Srpskoj, a i šire. Rudnik gvozdene rude Ljubija-Prijedor, sa zgradama u Ljubiji i Omarskoj, prestao je sa radom tokom Otadžbinskog rata (1991-1995), da bi 2005. godine ponovo počeo sa radom, kada ga je kupio najveći svijetski proizvođač gvožđa "Arcelor Mittal". U Gradini se nalaze dva kopa: „Jezero“ i „Buvač“. Kop „Jezero“ je djelimice istraženo. Godine 2008. počela je eksploatacija rude iz kopa „Buvač“, te je presječen Regionalni put Omarska-B. Majdan, na dionici kod rijeke Gomjenice u Gradini. Taj dio puta se trenutno još koristi, jer se radi nova, zaobilazna dionica. U proljeće 2011. je otvoren novi put na relaciji Gradina - Omarska.

Rijeka Gomjenica[uredi | uredi izvor]

Gradina se nalazi na obali rijeke Gomjenice, koja izvire u zaseoku Kmećani, nedaleko od Manastira Gomionica, kod Bronzanog Majdana. Izuzetno je bogata ribom, te se od ribljih vrsta najčešće mogu uloviti štuka, klen, mladica, kostreš i druge. Veoma je hladna, pa je pogodna za kupanje samo ljeti, gdje se u teškim vrućinama osvježava domaće i okolno stanovništvo. Radi potrebe rudnika, korito rijeke Gomjenice je djelimično izmjenjeno i pregrađeno branom. U mjesecu julu, rijeku Gomjenicu, dnevno posjeti više od 100 ljudi.

Jezero Gradina[uredi | uredi izvor]

Gradina je vještačko jezero po nastanku. Ovo akumulaciono jezero je napravljeno za potrebe rudnika. Nastalo je izgradnjom vještačke brane Međeđa. Brana je napravljena od zemlje i kamena, i nije propisno obezbijeđena, pa prijeti opasnost od rušenja za stanovništvo koje živi na nižoj nadmorskoj visini od jezera. Jezero je bilo poznato turističko mjesto, koje je do početka rada rudnika (2005), privlačilo mnogobrojne turiste iz regije. Nakon što je rudnik ponovo aktiviran, gvozdena ruda se počela ispirati, te se prljava voda od ispiranja kanalom vraćala u jezero, tačnije na jedan kraj jezera, domaćem stanovništvu poznatiji kao Dakići. Od nekada 150-200 kupača, jezero ljeti posjećuje samo mali broj ljudi iz okoline, većinom omladina. Široko je negdje oko 500 m, a dubina mu dostiže i do 70 m. Riblji fond sačinjavaju šaran, amur, som, crvenperka, babuška, šilj, klen, smuđ i druge. Najveći ulovljeni primjerak ribe je som od 50 kg, kojeg je ulovio ribolovac Bokan, redovni gost na jezeru. Smatra se da se u dubinama ovog jezera nalazi još par takvih primjeraka soma.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 1991. godine, imala je oko 730 stanovnika, međutim, tokom rata je dosta ljudi poginulo ili nestalo, varirali natalitet i mortalitet, da bi danas, otprilike, Gradina imala oko 900-1000 stanovnika.

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1961. 1.085
1971. 1.122
1981. 1.005
1991. 730

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]