Etnički Muslimani u Hrvatskoj
| Ukupna populacija | |
|---|---|
| 7558 (2011) | |
| Regioni sa značajnom populacijom | |
| Zagreb, Istra | |
| Jezici | |
| hrvatski, srpski | |
| Religija | |
| većinom islam (suniti) | |
| Srodne etničke grupe | |
| Srbi muslimani, Bošnjaci |
Etnički Muslimani u Hrvatskoj su stanovnici Hrvatske koji se u etničkom smislu izjašnjavaju kao pripadnici muslimanskog naroda. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj živi 7558 etničkih Muslimana,[1] što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, kada je na području Hrvatske popisano 19,677 etničkih Muslimana.[2]
Etnički Muslimani u Hrvatskoj smatraju se delom muslimanskog naroda, kao posebnog južnoslovenskog naroda koji je kao takav dobio priznanje u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, a samim tim i u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.[3]
U prvobitnoj preambuli Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine, među narodima i manjinama su izričito bili pomenuti i Muslimani.[4] Međutim, kasnijim ustavnim promenama, iz teksta preambule su izostavljeni poimenični pomeni naroda i etničkih manjina, a samim tim i etničkih Muslimana.
Nakon raspada Jugoslavije, etnički Muslimani u Hrvatskoj su se suočili sa sve izraženijim društvenim pritiscima u vidu osporavanja upotrebe pojma "Muslimani" kao etničke odrednice, uz istovremeno forsiranje njihovog prevođenja u hrvatski ili bošnjački nacionalni korpus.[5]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2011): Stanovništvo prema narodnosti (detaljna klasifikacija)
- ^ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2001): Stanovništvo prema narodnosti (detaljna klasifikacija, po županijama)
- ^ Ćerić 1968.
- ^ Ustav Republike Hrvatske (1990)
- ^ Pokos & Hasanbegović 2014, str. 427-448.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Goldstein, Ivo (2006). „Ustaška ideologija o Hrvatima muslimanske vjere i odgovor u časopisu Handžar”. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (na jeziku: hrvatski). 38 (1): 259—277.
- Dimitrova, Bohdana (2001). „Bosniak or Muslim? Dilemma of one Nation with two Names” (PDF). Southeast European Politics. 2 (2): 94—108.
- Jović, Dejan (2013). „Identitet Bošnjaka/Muslimana”. Politička misao: Časopis za politologiju. 50 (4): 132—159.
- Kurpejović, Avdul (2006). Slovenski muslimani zapadnog Balkana. Podgorica: Matica muslimanska Crne Gore.
- Pokos, Nenad; Hasanbegović, Zlatko (2014). „(Tro)jedan narod: Bošnjaci, Muslimani i Hrvati muslimani u Hrvatskoj u popisima stanovništva 2001. i 2011. godine”. Društvena istraživanja. 23 (3): 427—448.
- Selimović, Salih (2001). „Srbi muslimani i njihova denacionalizacija” (PDF). Glasnik Zavičajnog muzeja. Pljevlja. 2: 163—181.
- Selimović, Salih (2017). „Muslimani srpskog porekla i njihova denacionalizacija”. Srpska slobodarska misao. 18 (102): 119—138.
- Ćerić, Salim (1968). Muslimani srpskohrvatskog jezika. Sarajevo: Svjetlost.[mrtva veza]
