Pređi na sadržaj

Živka Srdanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Živka Srdanović
Živka Srdanović, Skoplje, pre 21. maja 1922. (autor fotografije: P. Stanković, fotografija je vlasništvo Muzeja pozorišne umetnosti Srbije)
Lični podaci
Datum rođenja(1893-09-22)22. septembar 1893.
Mesto rođenjaKruševac, Kraljevina Srbija
Datum smrti1984.(1984-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (90/91 god.)
Mesto smrtiKikinda, SFRJ
ZanimanjeGlumica
Porodica
SupružnikJosif Srdanović
DecaRastko Srdanović

Živka Srdanović (Kruševac, 22. septembar 1893 — Kikinda, 1984) bila je srpska i jugoslovenska pozorišna glumica. U periodu između dva svetska rata bila je prvakinja drame u tada novoosnovanom Narodnom pozorištu kralj Aleksandar Prvi u Skoplju, čiji je upravnik bio Branislav Nušić.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Živka Srdanović rođena je kao Živka Todorović, 22. septembra (po starom kalendaru) 1893. godine u Kruševcu, kao četvrto dete u porodici telegrafiste Dušana Todorovića i njegove supruge Marije.

U Kruševcu je završila 5 razreda gimnazije i krenula očevim stopama, započevši poštansko-telegrafski kurs u Beogradu. Međutim, ubrzo je napustila školovanje i obrela se u Sremskoj Mitrovici, gde se udala za mladog glumca i reditelja, Kragujevčanina Josifa Srdanovića,[1] sa kojim je imala sina Rastka.[2] Na jednoj Josifovoj fotografiji može se videti da je on 1910. godine boravio u Kruševcu.[3][4] U Mitrovici je prvi put stupila na pozorišnu scenu, 23. aprila 1910.

Narednih godina, zajedno sa suprugom Josifom, nastupa po raznim scenama širom Srbije i Vojvodine, sve do završetka Prvog svetskog rata.[5] Godine 1919. zajedno sa suprugom, dobila je angažman u novoosnovanom Narodnom pozorištu kralj Aleksandar Prvi u Skoplju, čiji je upravnik bio Branislav Nušić. Na makedonskoj sceni dostigla je status prvakinje drame i ostvarila se u mnogim velikim ženskim ulogama.

Po izbijanju Drugog svetskog rata glumački i bračni par Srdanović odlazi u Niš, gde dobijaju angažman u Gradskom povlašćenom pozorištu[6] (današnje Narodno pozorište u Nišu[7]) i tu ostaju do penzionisanja.

Živka Srdanović umrla je u Kikindi, u 90. godini.[8]

Pozorišna karijera

[uredi | uredi izvor]

Pozorišnu karijeru Živka Srdanović započela je uz svog muža, u Pozorišnom društvu Đokice Protića. Sa ovom trupom je u toku prve godine bavljenja glumom obišla Srem, Bosnu i Hercegovinu. Kasnije su supružnici prešli u trupu Mihaila Lazića, a posle toga igraju na scenama više pozorišta širom Vojvodine i Srbije. Prvi svetski rat zatekao ih je u Pozorištu Sterija Popović u Vršcu.[5] Uspon u karijeri Živke Srdanović počinje 1919. godine kada, odmah po oslobođenju, zajedno sa suprugom dobija angažman u novoosnovanom Narodnom pozorištu u Skoplju, čiji je upravnik bio Branislav Nušić. Na makedonskoj sceni postala je prvakinja drame, a gostovala je i na drugim pozorišnim scenama u tadašnjoj Jugoslaviji.[8] Odmah po izbijanju Drugog svetskog rata Srdanovići odlaze u Niš, gde dobijaju angažman u današnjem Narodnom pozorištu i tu ostaju do penzionisanja.

Karijera u Narodnom pozorištu u Skoplju

[uredi | uredi izvor]
Stara zgrada Makedonskog narodnog pozorišta, na obali Vardara, srušena u zemljotresu 1963. godine[9]

U skopskom pozorištu Živka Srdanović je u punoj meri izrazila svoje glumačke sposobnosti. Najviše umetničkih ostvarenja postigla je u ulogama tragičarke, a najviše se istakla u nacionalnom repertoaru i kao interpretatorka mnogih teških ženskih uloga u najznačajnijim delima strane dramske literature.

Bila izuzetno emotivna glumica, jako izražene umetničke individualnosti, vrlo topla, neposredna, snažna u dramskoj evokaciji, uvek nadahnuta i poletna, sa čistom dikcijom, melodijski vrlo prijatnom, pomalo i odmereno patetičnom. Ona je dugo na skopskoj sceni tumačila složeni dramski i tragični repertoar sa impozantnom stvaralačkom snagom i nadahnutom igrom dostojnom divljenja.[5] Za nju je Rade Drainac napisao:[8]

Značajnije uloge u MNP

[uredi | uredi izvor]
Plakat za predstavu Toska, u kojoj igra bračni par Srdanović (15. decembar 1921)
Plakat za predstavu Mletački trgovac, u kojoj igra bračni par Srdanović (8. mart 1922)

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi izvor]

Povodom 25 godina glumačkog rada Živke Srdanović u Narodnom pozorištu u Skoplju je 10. aprila 1935. godine organizovana proslava. Proslavu je pripremio specijalni odbor koji su sačinjavali: Dragoslav Đorđević, ban Vardarske banovine, njegov zamenik, gradonačelnik Skoplja Josif Mihajlović i gradonačelnik Kruševca, zatim više visokih državnih službenika, profesora i direktora skopskih škola,[10] kao i Branislav Nušić, nekadašnji upravnik Narodnog pozorišta u Skoplju i Brana Vojinović, tadašnji upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu.[5]

Pored brojnih drugih priznanja, Živka Srdanović je 1936. godine odlikovana Ordenom Svetog Save 5. reda.[8]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Josif Srdanović”. Muzej pozorišne umetnosti Srbije. Pristupljeno 2024-07-18. 
  2. ^ „Srdanović Živka sa sinom Rastkom. Fotografija sa autografom; avers. Posveta Julki Bakić, glumici. Vrnjci, 20.IX 1913.”. Muzej pozorišne umetnosti Srbije. Pristupljeno 2024-07-19. 
  3. ^ „Srdanovic Josif - Fotografija sa autografom; avers. Kruševac, 4.IV 1910.”. Muzej pozorišne umetnosti Srbije. Pristupljeno 2024-07-19. 
  4. ^ „Srdanovic Josif - Fotografija sa autografom; revers. Kruševac, 4.IV 1910.”. Muzej pozorišne umetnosti Srbije. Pristupljeno 2024-07-19. 
  5. ^ a b v g d Dejan (2023-11-12). „Živka Srdanović - Velika kruševačka "tragičarka". KruševacGrad (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-07-18. 
  6. ^ „Srdanović Živka”. Muzej pozorišne umetnosti Srbije. Pristupljeno 2024-07-18. 
  7. ^ „Vremeplov (11.3.2010)”. RTS :: Društvo. 11. 3. 2010. Pristupljeno 2024-07-18. 
  8. ^ a b v g Babović, S. (2022-11-05). „PRVAKINjA POZORIŠTA U SKOPLjU BILA JE KRUŠEVLjANKA: Glumicu Živku Srdanović, otkrio je slavni Nušić”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-07-18. 
  9. ^ „Muzejska postavka - NU Makedonski Naroden Teatar, Republika Severna Makedonija”. mnt.mk (na jeziku: makedonski). Pristupljeno 2024-07-18. 
  10. ^ „Nepoznata sudbina glumice Živke Srdanović: Kruševljanka osvajala scene na Balkanu”. Spona. Pristupljeno 2024-07-18.