Manastir Iviron
'Manastir Iviron | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | Carigradska patrijaršija |
Osnivanje | kraj 10. vijeka |
Osnivač | Sveti Jovan, Jeftimije i Georgije Iverski |
Mesto | Sveta gora |
Država | Grčka |
Manastir Iviron (grč. Μονή Ιβήρων) se nalazi na sjeveroistočnoj obali Svete gore. Izgrađen je krajem 10. vijeka na ruševinama opustjelog Klimentovog manastira. Osnivači su mu Gruzini Sveti Jovan, Jeftimije i Georgije Iverski. Stari naziv za Gruziju je „Iverija” — otuda ime manastira Iviron. Smješten je uz obalu mora, okružen visokim zidinama četvorougaonog oblika. Sa lijeve strane ulaza u manastir nalazi se nevelika crkva sa ikonom Majke Božje zvanom „Bogorodica Vratarica” (Portaitisa). Saborna crkva Ivirona posvećena je Uspenju Presvete Bogorodice.
Manastir je mnogo postradao u 14. vijeku od katalonskih gusara i pristalica unije sa Rimskom crkvom. Uspio je, ipak, da se oporavi, uz velikodušnu pomoć Paleologa i vladara Srbije i Gruzije. U teškim vremenima tokom 16. vijeka više gruzijskih vladara se pokazalo dobrotvorima manastira, izvlačeći ga iz ekonomskih nevolja. Usljed političkih prilika krajem 19. vijeka došlo je do opadanja broja Gruzina u Ivironu, a njegov zadnji gruzijski monah je umro 1955; otada su u njemu samo Grci.
Iviron je treći u hijerarhiji svetogorskih manastira. Među svetinje koje se čuvaju u njemu spadaju djelići ogrtača, trske i sunđera koje su upotrijebili Judeji rugajući se Gospodu, dijelovi životvornoga drveta Krsta Gospodnjeg i dijelovi moštiju mnogih svetitelja. Bogata manastirska biblioteka sadrži preko 2.000 rukopisa i preko 20.000 štampanih knjiga, uključujući značajne inkunabule. Iviron je dao mnogo svetaca i naučnika. U njemu je danas oko trideset monaha.
Manastir se od 1988. godine, zajedno sa ostalih devetnaest svetogorskih manastira, nalazi na UNESKO-voj listi Svetske baštine u sklopu spomenika srednjeg veka objedinjenih pod zaštićenom celinom Planina Atos.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Živojinović, Mirjana; Subotin-Golubović, Tatjana (2004). „Akt gospodina Konstantina Dragaša i carice Evdokije manastiru Ivironu (13. januar, oko 1380)”. Hilandarski zbornik. 11: 287—294.
- Živojinović, Mirjana (2006). „Dragaši i Sveta Gora”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 43: 41—57.
- Fotić, Aleksandar (1997). „Pad Svete Gore pod vlast Osmanlija”. Druga kazivanja o Svetoj Gori. Beograd: Prosveta. str. 101—121.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Manastir Iviron”. Manastiri. Vodič kroz Svetu goru. Pristupljeno 21. 7. 2008.
- „Iveron”. Monasteries. Mount Athos. Arhivirano iz originala 4. 03. 2016. g. Pristupljeno 21. 7. 2008.