Metriš
Metriš | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zaječarski |
Grad | Zaječar |
Stanovništvo | |
— 2011. | 392 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 08′ 10″ S; 22° 22′ 25″ I / 44.136° S; 22.373666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 225 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 019 |
Registarska oznaka | ZA |
Metriš je naseljeno mesto grada Zaječara u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 392 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 514 stanovnika).
Smešteno je 35 km severoistočno od grada Zaječara i 3 km istočno od puta Zaječar-Negotin. Nalazi se 260 m nadmorske visine, te je veoma pogodno za uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa.
Stanovništvo sela je srpsko, doseljeno u vreme formiranja naselja s Kosova i iz Stare Srbije.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2011.godine u Metrišu je živeo 281 stanovnik u 120 domaćinstava.
Po narodnom kazivanju, selo je dobilo ime od izmenjene reči "metla". Selo je na površi sa obe strane Sikolske reke, čija je dolina široka a strane blage. Površ je zaravnjena, osim malih uzvišenja i plitkih dolina potoka Bačure i Sovinca. Selo je zbijenog tipa i podeljeno u Gornji kraj i Donji kraj. Groblje je na brdu istočno od sela.
Metriš je kao naseljeno mesto prvi put zabeleženo imenom "Metrich" na karti iz 1722.godine, a 1736.god. imenom "Metrisch". Kao Metriš je zabeleženo 1811.godine, kada se pominje i knez Stevan metriški.
Po predanju, selo je bilo u Selištu, osnovano pre 300-400 i više godina. Osnivači sela u Selištu su došli iz Stare Srbije i sa Kosova, čiji su potomci: Dmitrovci, Dolujevci, Jevtinovići, Davidovići, Ilinci i Matinci. U Selište su takođe doseljeni: Pavlovići, Milići, Manojlovci, Đuričići i Kojići koji su poreklom iz Lenovca, a ovde su došli iz Rgotine, zatim Selimkići, Stanojlovići, Solimanci.
Seoska zavetina je letnji Sv. Arhanđeo, a crkva slavi Spasovdan.
Prema popisu iz 2002. bilo je 392 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 514 stanovnika). U naselju Metriš je 2002. godine živelo 367 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva je iznosila 58,8 godina (57,3 kod muškaraca i 60,3 kod žena).
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 4 | 1 | ||
80+ | 20 | 22 | ||
75—79 | 16 | 20 | ||
70—74 | 25 | 28 | ||
65—69 | 23 | 32 | ||
60—64 | 23 | 24 | ||
55—59 | 14 | 15 | ||
50—54 | 12 | 16 | ||
45—49 | 11 | 10 | ||
40—44 | 3 | 7 | ||
35—39 | 5 | 4 | ||
30—34 | 3 | 3 | ||
25—29 | 9 | 4 | ||
20—24 | 6 | 1 | ||
15—19 | 5 | 4 | ||
10—14 | 4 | 5 | ||
5—9 | 4 | 3 | ||
0—4 | 3 | 3 | ||
Prosek : | 57,3 | 60,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 179 | 22 | 131 | 20 | 5 | 1 |
Ženski | 191 | 8 | 124 | 51 | 8 | 0 |
UKUPNO | 370 | 30 | 255 | 71 | 13 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 41 | 24 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 36 | 24 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 77 | 48 | 0 | 0 | 2 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 0 | 6 | 2 | 4 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 4 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 7 | 6 | 4 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | 2 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 3 | 3 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 1 | 0 | 0 | 2 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.