Milano—Sanremo
![]() | |
![]() | |
Detalji o trci | |
---|---|
Datum održavanja | početak marta |
Region održavanja | Lombardija i Ligurija |
Naziv trke | Milano—Sanremo |
Lokalni naziv(i) |
|
Drugi naziv(i) | La Primavera |
Disciplina | drumski |
Takmičenje | UCI vorld tur |
Tip | jednodnevna trka |
Organizator | RCS Sport |
Direktor trke | Mauro Venji |
Osnivač trke | Euđenio Kostamanja |
Istorija | |
Prvo održavanje | 14. april 1907. |
Broj održavanja | 115 (do 2024) |
Prvi pobednik | ![]() |
Najviše pobeda |
|
Trenutni pobednik | ![]() |
Milano—Sanremo, poznat i kao La Primavera (ital. La classica di Primavera), jednodnevni je klasik, jedan od monumentalnih klasika koji se održava početkom marta. Jedan je od najdužih jednodnevnih trka u UCI vorld turu. Maršruta od Milana do San Rema neznatno varira iz godine u godinu. Za razliku od Pariz—Rubea koji startuje 80 kilometara severno od Pariza u Šampanji, Milano—Sanremo i dalje počinje u Milanu. Nakon toga put ide kroz tunel Paso del Turkino do obale. Staza je velikim delom direktno na rivijeri. U poslednjih nekoliko godina pobednici se većinom odlučuju u sprintu na Vija Roma. Potencijalni pobednici koji žele izbeći sprint traže svoju šansu na kratkim i strmim usponima u zadnjih 40 km (ital. Cipressa, ređe; ital. Poggio, češće). Nakon uspona na Pođo sledi 7 km spusta po uskim i zavojitim ulicama pre dolaska u grad i cilja na širokoj aveniji Vija Roma.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ab/Petacchi_MSR_2005.jpg/200px-Petacchi_MSR_2005.jpg)
Ovakva struktura staze se odrazila na listu pobednika, kojom dominiraju uglavnom sprinteri poput Erika Cabela, Marija Čipolinija, Oskara Freirea, Alesandra Petakija i Marka Kevendiša.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Ovu trku od svog osnivanja organizuje italijanski časopis Gazeta delo sport (ital. La Gazzetta dello Sport) koji isto organizuje trku Điro d’Italija. U prvoj trci 14. aprila 1907. godine učestvovalo je 33 vozača. Pobednik je Francuz Lisjen Peti-Breton, sa prosečnom brzinom od 26,6 km/h. Kao pobednik prve trke je dobio nagradu u iznosu od 5 lira.
Klasične biciklističke trke[uredi | uredi izvor]
Trka Milano—Sanremo danas je jedna od pet velikih klasičnih biciklističkih trka evropskog biciklizma. Rezultati iz ove trke boduju se prema pravilniku Svetske biciklističke federacije; sve do 2007. ova trka se bodovala za UCI Pro tur. Trka Milano—Sanremo se često naziva i sprinterski klasik, dok se srodna trka Điro di Lombardija (koja se održava u jesen) naziva brdski klasik.
Spisak pobednika[uredi | uredi izvor]
- 2024.
Jasper Filipsen
- 2023.
Metju van der Pul
- 2022.
Matej Mohorič
- 2021.
Jasper Stojven
- 2020.
Vaut van Art
- 2019.
Žilijen Alafilip
- 2018.
Vinčenco Nibali
- 2017.
Mihal Kvjatkovski
- 2016.
Arno Demar
- 2015.
Džon Degenkolb
- 2014.
Aleksander Kristof
- 2013.
Gerald Ciolek
- 2012.
Sajmon Gerans
- 2011.
Metju Gos
- 2010.
Oskar Freire
- 2009.
Mark Kevendiš
- 2008.
Fabijan Kančelara
- 2007.
Oskar Freire
- 2006.
Filipo Pocato
- 2005.
Alesandro Petaki
- 2004.
Oskar Freire
- 2003.
Paolo Betini
- 2002.
Mario Čipolini
- 2001.
Erik Cabel
- 2000.
Erik Cabel
- 1999.
Andrej Čmil
- 1998.
Erik Cabel
- 1997.
Erik Cabel
- 1996.
Gabrijele Kolombo
- 1995.
Loran Žalaber
- 1994.
Đorđo Furlan
- 1993.
Mauricio Fondrijest
- 1992.
Šon Keli
- 1991.
Klaudio Kjapuči
- 1990.
Đani Bunjo
- 1989.
Loran Finjon
- 1988.
Loran Finjon
- 1987.
Erik Mehler
- 1986.
Šon Keli
- 1985.
Heni Kojper
- 1984.
Frančesko Mozer
- 1983.
Đuzepe Saroni
- 1982.
Mark Gomez
- 1981.
Alfons de Volf
- 1980.
Pjerino Gavaci
- 1979.
Roger de Flamink
- 1978.
Roger de Flamink
- 1977.
Jan Ras
- 1976.
Edi Merks
- 1975.
Edi Merks
- 1974.
Feliče Đimondi
- 1973.
Roger de Flamink
- 1972.
Edi Merks
- 1971.
Edi Merks
- 1970.
Mikele Dančeli
- 1969.
Edi Merks
- 1968.
Rudi Altig
- 1967.
Edi Merks
- 1966.
Edi Merks
- 1965.
Ari den Hartog
- 1964.
Tom Simpson
- 1963.
Žozef Grusar
- 1962.
Emil Dams
- 1961.
Remon Pulidor
- 1960.
Rene Priva
- 1959.
Migel Poblet
- 1958.
Rik van Loj
- 1957.
Migel Poblet
- 1956.
Fred de Brojne
- 1955.
Germajn Derajke
- 1954.
Rik van Stenbergen
- 1953.
Loreto Petruči
- 1952.
Loreto Petruči
- 1951.
Luizon Bobe
- 1950.
Đino Bartali
- 1949.
Fausto Kopi
- 1948.
Fausto Kopi
- 1947.
Đino Bartali
- 1946.
Fausto Kopi
- 1944—1945. Drugi svetski rat
- 1943.
Čino Čineli
- 1942.
Adolfo Leoni
- 1941.
Pjerino Favali
- 1940.
Đino Bartali
- 1939.
Đino Bartali
- 1938.
Đuzepe Olmo
- 1937.
Čezare del Končija
- 1936.
Anđelo Vareto
- 1935.
Đuzepe Olmo
- 1934.
Jef Demojser
- 1933.
Learko Gvera
- 1932.
Alfredo Bove
- 1931.
Alfredo Binda
- 1930.
Mikele Mara
- 1929.
Alfredo Binda
- 1928.
Kostante Đirardengo
- 1927.
Pjetro Kezi
- 1926.
Kostante Đirardengo
- 1925.
Kostante Đirardengo
- 1924.
Pjetro Linari
- 1923.
Kostante Đirardengo
- 1922.
Đovani Brunero
- 1921.
Kostante Đirardengo
- 1920.
Gaetano Beloni
- 1919.
Anđelo Gremo
- 1918.
Kostante Đirardengo
- 1917.
Gaetano Beloni
- 1916. Prvi svetski rat
- 1915.
Ecio Korlaita
- 1914.
Ugo Agostini
- 1913.
Odil Defraje
- 1912.
Anri Pelisje
- 1911.
Gistav Garigu
- 1910.
Ežen Kristof
- 1909.
Luiđi Gana
- 1908.
Siril van Hauvart
- 1907.
Lisjen Peti Breton
Višestruki pobednici[uredi | uredi izvor]
№ | Vozač | Godine |
---|---|---|
7 | ![]() |
1966, 1967, 1969, 1971 , 1972, 1975, 1976 |
6 | ![]() |
1918, 1921, 1923, 1925, 1926, 1928 |
4 | ![]() |
1939, 1940, 1947, 1950 |
![]() |
1997, 1998, 2000, 2001 | |
3 | ![]() |
1946, 1948, 1949 |
![]() |
1973, 1978, 1979 | |
![]() |
2004, 2007, 2010 | |
2 | ![]() |
1917, 1920 |
![]() |
1929, 1931 | |
![]() |
1935, 1938 | |
![]() |
1952, 1953 | |
![]() |
1966, 1966 | |
![]() |
1988, 1989 | |
![]() |
1986, 1992 |
Pobede po državama[uredi | uredi izvor]
Država | Broj pobeda |
---|---|
![]() |
51 |
![]() |
23 |
![]() |
14 |
![]() |
7 |
![]() |
5 |
![]() |
4 |
![]() |
2 |
![]() |
2 |
![]() |
2 |
![]() |
2 |
![]() |
1 |
![]() |
1 |
![]() |
1 |