Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Javna ustanova Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske
Osnivanje1971. godina
LokacijaBanja Luka
 Republika Srpska
Direktordr Sarita Vujković
AdresaTrg srpskih junaka 2
Veb-sajtwww.msurs.net

Javna ustanova Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske centralna je muzejska ustanova za obavljanje muzejske djelatnosti u Republici Srpskoj. Muzej se nalazi u jednoj od najreprezentativnijih građevina Banjaluke –  staroj austrougarskoj željezničkoj stanici sagrađenoj 1891. godine, koja je 1981. namjenski adaptirana  za potrebe muzejske institucije, čime su zadovoljeni muzeološki standardi.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske osnovan je 13. januara 1971. godine odlukom Skupštine Opštine Banjaluka kao Umjetnička galerija u Banjaluci. Umjetnička galerija nastala je nakon akcije likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije i drugih krajeva svijeta, koji su se solidarisali sa Banjalukom, pogođenom katastrofalnim zemljotresom 26. i 27. oktobra 1969. godine. Zajedničkom akcijom solidarnosti, istaknuti jugoslovenski slikari, istoričari umjetnosti i prijatelji Banjaluke, kao pomoć nastradalom gradu prikupili su približno 800 umjetničkih djela, što je poslužilo kao temelj za osnivanje institucije i činilo njen početni fundus.

Novoimenovana Galerija imala je zadatak da sistematski istražuje, prikuplja, proučava, čuva, obrađuje, restauriše, konzervira i javno izlaže umjetnička djela iz oblasti likovne umjetnosti, kako domaćih tako i stranih autora. Njen doprinos ogledao se i u unapređivanju likovne kulture i umjetnosti na širem prostoru svog djelovanja, kao i širenju i razvijanju smisla za likovnu umjetnost kod publike uopšte.

Prva stalna postavka Umjetničke galerije otvorena je i predstavljena publici 22. aprila 1981. godine, da bi je potom koncipirao Miodrag B. Protić, osnivač Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Njegova stručna selekcija izdvojila je ključna djela iz fundusa Galerije, koja su prezentovala najznačajnije pojave jugoslovenske umjetnosti druge polovine XX vijeka. Ubrzo potom, svojim programskim aktivnostima i intenzivnom komunikacijom sa umjetnicima, Umjetnička galerija profilisala se i razvila u jezgro likovnog stvaralaštva sredine. Tokom svog višedecenijskog djelovanja, Galerija je imala nekoliko modifikovanih stalnih postavki, da bi u novijem periodu stalna postavka bila izmještena, a fundus predstavljan kroz povremene tematski koncipirane izložbe.

Odlukom Vlade Republike Srpske, Umjetnička galerija preimenovana je 1994. godine u Galeriju likovnih umjetnosti Republike Srpske i tada je postala centralna muzejska republička institucija, zadužena za oblast likovne umjetnosti. Uočavanje nesklada između naziva Galerije likovnih umjetnosti RS i onoga što je ona profesionalno radila, dovelo je do preimenovanja institucije u Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, odlukom Vlade Republike Srpske, 10. februara 2004. godine. Organizacija stručnog rada Muzeja nastavila je da prati već od ranije utvrđenu praksu razvijanja složene muzejske institucije, u kojoj su se koncipirale osnovne karakteristike savremenog muzeološkog rada.

Muzej danas[uredi | uredi izvor]

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske jedina je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini sa ovim nazivom i usko je profilisana za oblast savremene umjetnosti. Svoju djelatnost Muzej usmjerava na aktivno podsticanje razvoja savremene umjetničke scene prostora na kome djeluje, funkcionišući kao jezgro prikupljanja, proučavanja i predstavljanja savremenih umjetničkih praksi. Sa druge strane, svoje programske aktivnosti Muzej bazira i na međunarodnoj saradnji sa relevantnim institucijama, čime je omogućeno aktivno praćenje i prezentovanje aktuelnih umjetničkih tokova. Zahvaljujuću ovim aktivnostima aktivirana je veoma živa i dinamična savremena scena, čiji dometi su prepoznati i u međunarodnim okvirima.

Najznačajniji dosadašnji projekat institucije jeste organizacija, produkcija i prezentacija Paviljona Bosne i Hercegovine na 55. Venecijanskom bijenalu 2013. godine, za koji je izabrana izložba „Vrt uživanja“ Mladena Miljanovića, kao i na 57. Venecijanskom bijenalu 2017. godine, za koji je izabrana izložba “University of Disaster” Radenka Milaka u saradnji sa Romanom Uranjekom i internacionalnim gostima.

Među najvažnije međunarodne projekte Muzeja ubrajaju se izložbe „Nova religija” britanskog umjetnika Dejmijana Hirsta 2016. godine, te izložba „Taština malih razlika” britanskog umjetnika Grejsona Perija 2017. godine, koje su realizovane u saradnji sa British Council-om.

Muzej je aktivan član međunarodne organizacije ICOM i redovno obilježava „Međunarodni dan muzeja“ i manifestaciju „Evropska noć muzeja“.

U okviru internacionalne nagrade „Živa“, koju dodjeljuje Forum slavenskih kultura za najbolji muzej jugoistočne Evrope, Muzej je 2014. godine nagrađen specijalnim priznanjem za kreativnost, a istaknuta je i njegova značajna uloga u odnosu prema lokalnoj zajednici i podsticaju stvaralaštva mladih umjetnika.

Povodom obilježavanja Dana Grada 22. aprila 2016. godine, Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske uručena je nagrada „Plaketa Grada Banja Luka“. Ovo značajno priznanje Muzeju je pripalo za izuzetna ostvarenja u oblasti kulture i umjetnosti, a dodijeljeno je na osnovu inicijativa za dodjelu nagrada i priznanja najzaslužnijim ustanovama.

Odjeljenja[uredi | uredi izvor]

U okviru Muzeja djeluju četiri odjeljenja:

  • Odjeljenje zbirki
  • Informaciono-dokumentacioni centar i biblioteka
  • Odjeljenje za edukativne programe
  • Odjeljenje za izložbene i programske djelatnosti.

Kolekcija[uredi | uredi izvor]

Muzejska kolekcija raspoređena je u četiri zbirke:

  • Zbirka slikarstva
  • Zbirka grafika i radova na papiru
  • Zbirka skulptura, objekata i instalacija
  • Zbirka medijske umjetnosti

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske posjeduje kolekciju koja obuhvata preko 1600 umjetničkih djela i najreprezentativnija je muzejska kolekcija ovog tipa na prostoru Bosne i Hercegovine. Većina djela koja čine kolekciju pripada drugoj polovini XX vijeka, dok je tokom posljednje decenije politika popunjavanja zbirki Muzeja usmjerena ka savremenim umjetničkim praksama nastalim nakon 2000. godine.

Osnovu za formiranje kolekcije činilo je 800 djela poklonjenih u akciji solidarnosti, organizovanoj nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Banju Luku 1969. godine, a koja su činila početni fundus novoformirane Umjetničke galerije. Svoje radove tada su poklonili brojni jugoslovenski, evropski i svjetski umjetnici.

Pored akcije solidarnosti koja se nastavila i u narednom periodu, za dalje proširivanje muzejskog fundusa značajno je pomenuti otkupljivanje eksponata sa jugoslovenske likovne manifestacije Jesenji salon, održavane bijenalno od 1962. do 1991. godine u Banjoj Luci. Odmah po osnivanju 1971, Galerija je preuzela organizaciju Jesenjeg salona i, novim profesionalnim pristupom u narednim decenijama omogućila kontinuiran otkup djela značajnijih umjetnika iz regiona i svijeta.

Preimenovanjem institucije u Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske 2004. godine, nova strategija i prioriteti djelovanja uticali su na promjene u organizaciji fundusa. Njegovu prvobitnu podjelu na Zbirku bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirku jugoslovenske umjetnosti i Zbirku strane umjetnosti, zasnovanu na parametrima geografske određenosti, zamijenila je savremenija podjela koja u svom fokusu ima umjetničke medije kao osnovnu odrednicu.

Direktori institucije[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]