Pređi na sadržaj

Parlamentarni izbori na Kosovu 2014.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Izbori za Skupštinu Republike Kosovo 2014.
← 2010. 8. jun 2014. 2017. →
Stranka Vođa % Mandati +/–
Demokratska partija Kosova Hašim Tači 30.38%
57 / 120
Demokratski savez Kosova Isa Mustafa 25.24%
30 / 120
Pokret Samoopredeljenje Aljbin Kurti 13.59%
16 / 120
Alijansa za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj 9.54%
11 / 120
Srpska lista Aleksandar Jablanović 5.22%
9 / 120
Inicijativa za Kosovo Fatmir Limaj 5.15%
6 / 120
Ovo je spisak stranaka koje su osvojile mandate.
Pogledajte potpune rezultate ispod.

Izbori za Skupštinu Republike Kosovo 2014. godine bili su izbori za poslanike u Skupštini samoproglašene Republike Kosovo,[a] koji su održani 8. juna 2014. godine, pod nadzorom međunarodnih činilaca (UNMIK, OEBS, EULEKS). Bili su to drugi po redu skupštinski izbori od jednostranog proglašenja nezavisnosti, odnosno peti od uspostavljanja uprave UNMIK na području Kosova i Metohije. Raspisani su nakon što je 7. maja raspušten dotadašnji skupštinski saziv. Izbori su održani po sistemu otvorenih listi, što je značilo da su birači u okviru liste za koju su glasali mogli da označe i kandidata kome daju svoj glas, tako da su mandati koje je ta lista dobila prema ukupnom broju osvojenih glasova potom dodeljivani prema redosledu njenih kandidata koji su dobili najveći broj glasova.[1][2]

Utvrđivanje konačnih izbornih rezultata bilo je praćeno žalbama na nepravilnosti u načinu sprovođenja izbornog procesa u raznim sredinama, a dodatni sporovi su nastali povodom odluke Centralne izborne komisije u Prištini da se Srpskoj listi, koja je prešla izborni cenzus od 5%, uskrati pravo na dobijanje dodatnih mandata, preko nespornih devet koje je osvojila u okviru kvote od ukupno deset manadata rezervisanih za predstavnike srpske zajednice.[3]

Učešće Srba

[uredi | uredi izvor]
Slobodan Petrović, predsednik SLS, izabran na listi GISL
Oliver Ivanović, predsednik GI "Sloboda, demokratija, pravda", kandidat na listi GISL

Kao i u svim prethodnim izbornim ciklusima, srpski politički činioci nisu imali jedinstven stav o učešću na izborima. Pojedine srpske stranke (DSS, SPD) i organizacje ("Privremena skupština AP Kosova i Metohije") pozivale su na bojkot izbora u znak protesta zbog teškog položaja srpske zajednice na području Kosova i Metohije, a rezerve prema izbornom procesu imali su i pojedini srpski politički subjekti koji su odlučili da učestvuju na izborima, ali su tokom predizborne kampanje privremeno obustavili izborne radnje zbog spornih odluka Centralne izborne komisije u Prištini, tako da je konačna odluka o izlasku na izbore doneta uoči samog glasanja.[4][5][6]

U izborni proces se uključilo nekoliko stranaka i građanskih inicijativa koje su predstavljale interese kosovsko-metohijskih Srba, među kojima je najviše glasova dobila Građanska inicijativa Srpska lista (GISL), koja je bila podržana od strane vladajućih stranaka u Srbiji. Okosnicu GISL činila je Građanska inicijativa "Srpska" (predsednik Vladeta Kostić), kojoj su se pridružile Samostalna liberalna stranka (SLS) Slobodana Petrovića i Građanska inicijativa "Sloboda, demokratija, pravda" (GISDP) Olivera Ivanovića, uz dodatnu podršku nekih manjih srpskih stranaka i organizacija. Prvi na zajedničkoj listi kandidata bio je Branimir Stojanović, predsednik Opštine Gračanica, dok je funkciju predsednika GISL obavljao Aleksandar Jablanović.[7][8][9]

Prema konačnim rezultatima, GISL je osvojila 38,199 glasova (5,22%) i devet mandata, koji su prema broju osvojenih glasova dobili: Dejan Mitić (8,914), Velimir Rakić (8,861), Slavko Simić (8,586), Slobodan Petrović (7,528), Saša Milosavljević (7,189), Milka Vuletić (7,074), Milena Milićević (7,056), Jasmina Živković (6,324) i Jelena Bontić (6,311). Iako je na izbornoj listi GISL bio osmi po redu, Oliver Ivanović nije dobio poslanički mandat pošto je osvojio nedovoljan broj glasova (2,212), a mandat nije osvojio ni Branimir Stojanović, gradonačelnik Gračanice, iako je bio prvi na listi GISL, osvojivši svega 2,353 glasova. Progresivna demokratska stranka osvojila je 5,973 glasova (0,82%) i jedan mandat (Nenad Rašić).[10]

Bez mandata je ostala manja srpska koalicija "Pokret za demokratski prosperitet" koju su činile Srpska kosovsko-metohijska stranka (SKMS) i Savez nezavisnih socijaldemokrata Kosova i Metohije (SNSDKM). Iako su se uoči izbora priključile izbornoj listi GISL, sopstvene izborne liste sa minimalnim brojem predloženih kandidata predale su još dve srpske stranke: Samostalna liberalna stranka (SLS) i Socijaldemokratija, koje su to učinile iz tehničkih razloga, kako bi što veći broj predstavnika srpskih stranaka stekao pravo na učešće u izbornim komisijama, radi dodatne kontole izbornog procesa, ali te dodatne liste su osvojile neznatan broj glasova, te samim tim nisu ostvarile pravo na dobijanje dodatnih manadata.[11][12]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Republike Srbije i Rezoluciji Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244. Prema Rezoluciji, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.

Reference

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]