Pšemisl
Pšemisl polj. Przemyśl | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Vojvodstvo potkarpatsko |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 64.276 |
— gustina | 1.392,16 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 47′ 00″ S; 22° 46′ 00″ I / 49.783333° S; 22.766667° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 46,17 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Robert Homa |
Poštanski broj | od 37-700 do 37-720 |
Pozivni broj | 16 |
Registarska oznaka | RP |
Pšemisl (polj. Przemyśl, izgovor: 'pʃεmiɕl; nem. Premslau, ukr. Перемишль, lat. Praemislia) grad je u Poljskoj, u Vojvodstvu potkarpatskom sa oko 68.000 stanovnika (2005. godine). Grad leži na reci San. U gradu je razvijena drvna industrija, a postoji i velika fabrika farbi. Grad je važan saobraćajni čvor - kroz njega prolazi međunarodni put E-40a, u blizini se nalazi i granični prelaz sa Ukrajinom Medika (polj. Medyka).
Pšemisl je grad u kome se mešaju brojne kulture, narodi (Poljaci, Ukrajinci, Romi) i religije (sem dominantnih rimokatolika Pšemisl je važno središte unijata, pravoslavaca, a postoje i ogranci protestanata: metodisti, adventisti, baptisti...
Do Drugog svetskog rata grad je bio važno sedište jevrejske zajednice, koja je po podacima iz 1931. godine činila 29,5% stanovništva grada.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Legende o nastanku grada:
- Neki vlastelin je išao u lov, i na mestu gde je ulovio medveda sagradio je naselje koje je imalo medveđi lik u grbu.
- Na teritoriji današnjeg grada nastalo je naselje i ljudi su se pitali kako da je nazovu. Neka starija žena je rekla "Myśl, nie myśl, najlepszy będzie Przemyśl (misli ne misli, najbolje će biti Promisli“ – i tako je grad dobio ime.
Hronologija[uredi | uredi izvor]
- VIII vek – Na ovom terenu se naseljavaju prvi stanovnici sa vođom Pšemisl-Lestekom (polj. Przemysł-Lestek), koji po svom imenu daje naziv gradu.
- IX vek – Pšemisl postaje deo velikomoravske države. Pozvan je rimokatolički biskup da pokrsti stanovništvo.
- 899.- Naselje zauzimaju Mađari.
- 940-tih - Naselje podpada pod vlast Kijevske Rusije.
- 955. – Pšemisl postaje zavisan od Češke
- 970-ih - Pšemisl ulazi u sastav Poljske države Mješka I. Obnovljena biskupija.
- 981—985. – Vladimir Veliki osvaja naselje.
- 1018. – Boleslav Hrabri ponovo priključuje Pšemisl Poljskoj.
- 1031. – Grad okupira Kijevska Rusija. Prvi Jevreji se naseljavaju u Pšemislu.
- 1069. – Boleslav Smeli zauzima grad i na par godina postaje sedište monarhije.
- 1086—1344. – Pšemisl se ponovo našao u sastavu Rusije
- 1344. – Kralj Kazimir III Veliki vraća grad u sastav Poljske.
- 1389. – Pšemisl menja lokaciju, gradi se zidani zamak, a naselje se orađuje velikim zidinama sa kulama. Nastaju nove crkve, manastiri i ratuš.
- 1498. – Kroz grad prolazi vojska mađarskog vladara Stefana Velikog, koji je osvojio grad i dozvolio vojnicima da ga opljačkaju. Posle napuštanja grada spaljen je do temelja.
- 1648. – Opseda ga kozački vođa Kopistinjski (Kopystyński), ali je napad odbijen.
- 1656. – Švedski general Daglas (Douglas) opseda grad, ali posle nekog vremena se povlači.
- 1672. – Okolinu grada su opustošili Tatari.
- 1772. – Grad zauzima Austrija – počinje stagnacija grada do dobijanja nezavisnosti Galicije i izgradnje Tvrđave Pšemisl, (treće po veličini u Evropi).
- 1914—1918. – Teške bitke za grad pošto je bio fortifikovan.
- 1918—1919. – Poljsko-Ukrajinske borbe za grad.
- 1918—1939. – Pšemisl je sedište povjata (okruga) u lvovskom vojvodstvu .
- 1931. – Izvršen popis po kome je u gradu živelo 62 272 stanovnika, od kojih su 39.430 (63,3%) bili rimokatolici, 18.376 (29,5%) – Jevreji, 4.391 (7%) –unijati, 85 (0,2%) – predstavnici ostalih religija.
- 1939—1941. – Grad je podeljen po reci San između Nemačke i Sovjetskog Saveza.
- 1944. – Grad oslobađa Crvena armija
- 1945—1975. – Pšemisl je sedište povjata (okruga) u žešovskom vojvodstvu.
- 1975—1998. – Sedište pžemiskog vojvodstva.
- od 1. januara 1999. – opet postaje sedište povjata i priključuje se Vojvodstvu potkarpatskom.
Demografija[uredi | uredi izvor]
2012. |
---|
64.276 |
Državni putevi[uredi | uredi izvor]
Put br. 28 - Zator (Zator) - Vadovice (Wadowice) - Novi Sonč (Nowy Sącz) - Gorlice (Gorlice) - Bječ (Biecz) - Jaslo (Jasło) - Krosno (Krosno) - Sanok (Sanok) - Medika (Medyka).
Kultura[uredi | uredi izvor]
Centri kulture[uredi | uredi izvor]
- Kulturni centar - Klub „Pivnjice“ (polj. Piwnice) internet stranica
- Pšemislki centar kulture i nauke )polj. Przemyskie Centrum Kultury i Nauki) internet stranica
- Omladinski dom kulture (polj. Młodzieżowy Dom Kultury)
Pozorišta[uredi | uredi izvor]
- Pozorište „Fredreum (polj. Fredreum)" - internet stranica
- Omladinski dom kulture (polj. Młodzieżowy Dom Kultury) internet stranica
Bioskopi[uredi | uredi izvor]
- Bioskop „KOSMOS (polj. KOSMOS)" internet stranica
- Bioskop „CENTRUM/centar/ (polj. CENTRUM)" internet stranica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. januar 2007)
Galerije[uredi | uredi izvor]
- Državna galerija zajedničke umetnosti (polj. aństwowa Galeria Sztuki Współczesnej) internet stranica
- Galerija fotografija pri omladinskom košarkaškom klubu „Njeđvjadek/Medvedić/ (polj. Niedźwiadek)"
- Galerija ZAMEK/zamak/ (polj. ZAMEK)
- Galerija GALICIJA (polj. GALICJA)
Klubovi[uredi | uredi izvor]
Ciklične kulturne manifestacije[uredi | uredi izvor]
- Festival „Galicija (polj. Galicja)" (organizator: opština Pšemisl)
- Dani zaštitnika grada „Vincentijada (polj. Wincentiada)"
- Festival „Agora (polj. Agora)"
Film i fotografija[uredi | uredi izvor]
- Promocija poljskog filma (polj. Promocja Filmu Polskiego) (organizator: odsek za kulturu opštine Pšemisl)
- ilmski maraton "Z Przemyślem w tle" (organizator: bioskop Kosmos)
Književnost[uredi | uredi izvor]
- Pšemislsko poetsko proleće (polj. Przemyska Wiosna Poetycka)
- Turneja priče jednog pesnika (polj. Turniej Wierszy Jednego Poety) (organizator: Javna biblioteka u Pšemislu)
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
U gradu se nalazi 9 gimnazija[1], 12 srednjih i sedam viših škola (fakulteta).
Sport[uredi | uredi izvor]
- Najpopularniji sport u Pšemislu je fudbal (klubovi: „Polonija Pšemisl“ - Polonia Przemyśl i „Čuvaj Pšemisl“ Czuwaj Przemyśl), ali popularni su košarka ("Polonija Pšemisl“ - Polonia Przemyśl) i rukomet ("Čuvaj Pšemisl").
U gradu se nalaze:
- Staze za skijanje
- Zatvoren bazen
- Teniski tereni
- Veštačko klizalište
- Skejt park
Takođe sve popularniji postaje spust kajakom dolinom reke San
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
- Rimokatolička katedrala
- Zamak Kazimirovića
- Narodni muzej Pšemislske zemlje (polj. Muzeum Narodowy Ziemi Przemyskiej)
- Rimokatolička crkva posvećena svetoj Mariji Magdaleni
- Rimokatolička crkva posvećena svetoj Terezi
- Rimokatolička crkva posvećena svetom Antoniju
- Rimokatolička crkva posvećena Svetoj Trojici
- Zgrada bivšeg manastira dominikanaca
- Sahat-kula
- Zaštitni zidovi
- Tvrđava Pšemisl
- Sinagoge
- Jevrejsko groblje iz XIX. veka
Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ U poljskom obrazovnom sistemu gimnazija je trogodišnja škola koja se pohađa posle završenog šestog razreda osnovne škole
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Galerija (jezik: poljski)
- Udaljenost Pžemisla od raznih gradova u Poljskoj (jezik: poljski)
- Pogled na trg (kamera)