Pšemisl

Koordinate: 49° 47′ 00″ S; 22° 46′ 00″ I / 49.783333° S; 22.766667° I / 49.783333; 22.766667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pšemisl
polj. Przemyśl
Katedrala, pogled sa kule na zamak
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Poljska
Vojvodstvo Vojvodstvo potkarpatsko
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.64.276
 — gustina1.392,16 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 47′ 00″ S; 22° 46′ 00″ I / 49.783333° S; 22.766667° I / 49.783333; 22.766667
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina46,17 km2
Pšemisl na karti Poljske
Pšemisl
Pšemisl
Pšemisl na karti Poljske
Ostali podaci
GradonačelnikRobert Homa
Poštanski brojod 37-700 do 37-720
Pozivni broj16
Registarska oznakaRP
Grad u srednjem veku

Pšemisl (polj. Przemyśl, izgovor: 'pʃεmiɕl; nem. Premslau, ukr. Перемишль, lat. Praemislia) grad je u Poljskoj, u Vojvodstvu potkarpatskom sa oko 68.000 stanovnika (2005. godine). Grad leži na reci San. U gradu je razvijena drvna industrija, a postoji i velika fabrika farbi. Grad je važan saobraćajni čvor - kroz njega prolazi međunarodni put E-40a, u blizini se nalazi i granični prelaz sa Ukrajinom Medika (polj. Medyka).

Pšemisl je grad u kome se mešaju brojne kulture, narodi (Poljaci, Ukrajinci, Romi) i religije (sem dominantnih rimokatolika Pšemisl je važno središte unijata, pravoslavaca, a postoje i ogranci protestanata: metodisti, adventisti, baptisti...

Do Drugog svetskog rata grad je bio važno sedište jevrejske zajednice, koja je po podacima iz 1931. godine činila 29,5% stanovništva grada.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Legende o nastanku grada:

  1. Neki vlastelin je išao u lov, i na mestu gde je ulovio medveda sagradio je naselje koje je imalo medveđi lik u grbu.
  2. Na teritoriji današnjeg grada nastalo je naselje i ljudi su se pitali kako da je nazovu. Neka starija žena je rekla "Myśl, nie myśl, najlepszy będzie Przemyśl (misli ne misli, najbolje će biti Promisli“ – i tako je grad dobio ime.

Hronologija[uredi | uredi izvor]

  • VIII vek – Na ovom terenu se naseljavaju prvi stanovnici sa vođom Pšemisl-Lestekom (polj. Przemysł-Lestek), koji po svom imenu daje naziv gradu.
  • IX vek – Pšemisl postaje deo velikomoravske države. Pozvan je rimokatolički biskup da pokrsti stanovništvo.
  • 899.- Naselje zauzimaju Mađari.
  • 940-tih - Naselje podpada pod vlast Kijevske Rusije.
  • 955. – Pšemisl postaje zavisan od Češke
  • 970-ih - Pšemisl ulazi u sastav Poljske države Mješka I. Obnovljena biskupija.
  • 981985. – Vladimir Veliki osvaja naselje.
  • 1018. – Boleslav Hrabri ponovo priključuje Pšemisl Poljskoj.
  • 1031. – Grad okupira Kijevska Rusija. Prvi Jevreji se naseljavaju u Pšemislu.
  • 1069. – Boleslav Smeli zauzima grad i na par godina postaje sedište monarhije.
  • 10861344. – Pšemisl se ponovo našao u sastavu Rusije
  • 1344. – Kralj Kazimir III Veliki vraća grad u sastav Poljske.
  • 1389. – Pšemisl menja lokaciju, gradi se zidani zamak, a naselje se orađuje velikim zidinama sa kulama. Nastaju nove crkve, manastiri i ratuš.
  • 1498. – Kroz grad prolazi vojska mađarskog vladara Stefana Velikog, koji je osvojio grad i dozvolio vojnicima da ga opljačkaju. Posle napuštanja grada spaljen je do temelja.
  • 1648. – Opseda ga kozački vođa Kopistinjski (Kopystyński), ali je napad odbijen.
  • 1656. – Švedski general Daglas (Douglas) opseda grad, ali posle nekog vremena se povlači.
  • 1672. – Okolinu grada su opustošili Tatari.
  • 1772. – Grad zauzima Austrija – počinje stagnacija grada do dobijanja nezavisnosti Galicije i izgradnje Tvrđave Pšemisl, (treće po veličini u Evropi).
  • 19141918. – Teške bitke za grad pošto je bio fortifikovan.
  • 19181919. – Poljsko-Ukrajinske borbe za grad.
  • 19181939. – Pšemisl je sedište povjata (okruga) u lvovskom vojvodstvu .
  • 1931. – Izvršen popis po kome je u gradu živelo 62 272 stanovnika, od kojih su 39.430 (63,3%) bili rimokatolici, 18.376 (29,5%) – Jevreji, 4.391 (7%) –unijati, 85 (0,2%) – predstavnici ostalih religija.
  • 19391941. – Grad je podeljen po reci San između Nemačke i Sovjetskog Saveza.
  • 1944. – Grad oslobađa Crvena armija
  • 19451975. – Pšemisl je sedište povjata (okruga) u žešovskom vojvodstvu.
  • 19751998. – Sedište pžemiskog vojvodstva.
  • od 1. januara 1999. – opet postaje sedište povjata i priključuje se Vojvodstvu potkarpatskom.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
2012.
64.276

Državni putevi[uredi | uredi izvor]

Put br. 28 - Zator (Zator) - Vadovice (Wadowice) - Novi Sonč (Nowy Sącz) - Gorlice (Gorlice) - Bječ (Biecz) - Jaslo (Jasło) - Krosno (Krosno) - Sanok (Sanok) - Medika (Medyka).

Kultura[uredi | uredi izvor]

Panorama Pšemisla
Panorama Pšemisla

Centri kulture[uredi | uredi izvor]

Pozorišta[uredi | uredi izvor]

Bioskopi[uredi | uredi izvor]

Galerije[uredi | uredi izvor]

  • Državna galerija zajedničke umetnosti (polj. aństwowa Galeria Sztuki Współczesnej) internet stranica
  • Galerija fotografija pri omladinskom košarkaškom klubu „Njeđvjadek/Medvedić/ (polj. Niedźwiadek)"
  • Galerija ZAMEK/zamak/ (polj. ZAMEK)
  • Galerija GALICIJA (polj. GALICJA)

Klubovi[uredi | uredi izvor]

  • klub „Njeđvjadek/Medvedić/ (polj. Niedźwiadek)"
  • klub „Pivnjice (polj. Piwnice)"
Železnička stanica u Pšemislu.

Ciklične kulturne manifestacije[uredi | uredi izvor]

  • Festival „Galicija (polj. Galicja)" (organizator: opština Pšemisl)
  • Dani zaštitnika grada „Vincentijada (polj. Wincentiada)"
  • Festival „Agora (polj. Agora)"

Film i fotografija[uredi | uredi izvor]

  • Promocija poljskog filma (polj. Promocja Filmu Polskiego) (organizator: odsek za kulturu opštine Pšemisl)
  • ilmski maraton "Z Przemyślem w tle" (organizator: bioskop Kosmos)

Književnost[uredi | uredi izvor]

  • Pšemislsko poetsko proleće (polj. Przemyska Wiosna Poetycka)
  • Turneja priče jednog pesnika (polj. Turniej Wierszy Jednego Poety) (organizator: Javna biblioteka u Pšemislu)

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U gradu se nalazi 9 gimnazija[1], 12 srednjih i sedam viših škola (fakulteta).

Sport[uredi | uredi izvor]

  • Najpopularniji sport u Pšemislu je fudbal (klubovi: „Polonija Pšemisl“ - Polonia Przemyśl i „Čuvaj Pšemisl“ Czuwaj Przemyśl), ali popularni su košarka ("Polonija Pšemisl“ - Polonia Przemyśl) i rukomet ("Čuvaj Pšemisl").

U gradu se nalaze:

Takođe sve popularniji postaje spust kajakom dolinom reke San

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Rimokatolička katedrala
  • Zamak Kazimirovića
  • Narodni muzej Pšemislske zemlje (polj. Muzeum Narodowy Ziemi Przemyskiej)
  • Rimokatolička crkva posvećena svetoj Mariji Magdaleni
  • Rimokatolička crkva posvećena svetoj Terezi
  • Rimokatolička crkva posvećena svetom Antoniju
  • Rimokatolička crkva posvećena Svetoj Trojici
  • Zgrada bivšeg manastira dominikanaca
  • Sahat-kula
  • Zaštitni zidovi
  • Tvrđava Pšemisl
  • Sinagoge
  • Jevrejsko groblje iz XIX. veka

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]


Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ U poljskom obrazovnom sistemu gimnazija je trogodišnja škola koja se pohađa posle završenog šestog razreda osnovne škole

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]