Сива сеница
Siva senica | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Aves |
Red: | Passeriformes |
Porodica: | Paridae |
Rod: | Parus |
Vrsta: | P. palustris
|
Binomno ime | |
Parus palustris | |
Sinonimi | |
Poecile palustris Linnaeus, 1758 |
Siva senica (lat. Parus palustris) vrsta je ptice iz familije senica. Reč palustris potiče iz latinskog jezika i znači močvarna.[2]
Opis
[uredi | uredi izvor]Siva senica je dugačka od 11 do 13 centimetara, a teška od 8.5 do 15 grama.[3] Ima crn gornji deo glave (kapu), vrat, mali deo ispod kljuna, kao i sam kljun i beli "šal",, tj, okovratnu prugu. Gornji deo tela (leđa, krila i rep) je sivkasto-smeđe boje, dok je donji deo tela (stomak i donji deo krila) beličaste boje. Juvenilne jedinke su nalik adultima sa blažom crnom bojom na glavi i ispod kljuna, sivljim gornjim delovima tela i svetlijim donjim delovima tela.[4]
Rasprostranjenost i stanište
[uredi | uredi izvor]Siva senica je rasprostranjena u centralnoj Evropi, a takođe i u delu zapadne i severne Evrope, na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu, delovima crnomorskog primorja, Male Azije, zapadne Azije i Dalekog istoka. Naseljava očuvane listopadne šume u kojima ima dosta suvog ili umućeg drveća kao što su breza, hrast, bukva, topola, jova, itd. Često bira šume u blizini močvara ili drugih vodenih staništa. Naseljava takođe i parkove i vrtove.[5][6]
Biologija
[uredi | uredi izvor]Siva senica se hrani uglavnom malim beskičmenjacima, voćem i semenjem biljaka. Gnezdi se od kraja marta do juna. Monogamna je vrsta. Gnezdo gradi od mahovina, biljnog materijala, životinjske dlake i perja ptica. Gnezdo pravi u rupi u drvetu ili u korenju drveća koje viri iz zemlje. Ponekad gnezdo pravi i u rupama u zidu ili zemlji, ali ređe. Ženka u gnezdo polaže od 5 do 10 jaja. Uglavnom je stanarica, s tim što se juvenilne jedinke nakon što ih roditelji odgoje sele na drugo mesto za život. Gnezdeća populacija u Evropi je procenjena na od 2 910 000 do 5 740 000 parova, sa opadajućim populacionim trendom.[5][6][7]
Ugroženost
[uredi | uredi izvor]Glavni ugrožavajući faktor za sivu senicu je gubitak i fragmentacija staništa usled urbanizacije, intenzifikacije poljoprivrede i nepravilnim upravljanjem šumama, a još neki ugrožavajući faktori su i interspecijska kompeticija, pojačan pritisak predatora, niska stopa kolonizacije novih staništa, itd.[5][7]
Siva senica u Srbiji
[uredi | uredi izvor]U Srbiji se gnezdi od 50 000 do 75 000 parova sive senice, sa stabilnim populacionim trendom.[6]
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Poecile palustris
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ BirdLife International (2012). „Parus palustris”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2013.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 26. 11. 2013.
- ^ Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. str. 133, 238. ISBN 978-1-4081-2501-4.
- ^ https://www.hbw.com/species/marsh-tit-poecile-palustris
- ^ BWPi: The Birds of the Western Palearctic on interactive DVD-ROM. London: BirdGuides Ltd. and Oxford University Press. 2004. ISBN 978-1-898110-39-2.
- ^ a b v http://datazone.birdlife.org/species/factsheet/marsh-tit-poecile-palustris/text
- ^ a b v http://bioras.petnica.rs/vrsta.php?id=37307[mrtva veza]
- ^ a b https://www.iucnredlist.org/species/22735995/118837418
Литература
[uredi | uredi izvor]- Jobling, James A. (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. стр. 108, 170. ISBN 978-1-4081-2501-4.
Спољашње везе
[uredi | uredi izvor]Медији везани за чланак Сива сеница на Викимедијиној остави