Sočinski gradski okrug
Sočinski gradski okrug Municipálьnoe obrazovánie gorodskóй ókrug górod-kurórt Sóči Krasnodárskogo kráя | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Administrativni subjekt | Krasnodarski kraj |
Admin. centar | grad Soči |
Koordinate | 43° 35′ 07″ N 39° 43′ 31″ E / 43.58528° S; 39.72528° I |
Status | gradski okrug |
Osnivanje | 2005. |
Površina | 3.502 km2 |
Stanovništvo | 2019. |
— broj st. | 524.023 |
— gustina st. | 149,64 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 23, 93, 123 |
Pozivni broj | +7 862 |
OKATO kod | 03 726 000 |
Zvanični veb-sajt |
Sočinski gradski okrug (rus. Муниципа́льное образова́ние го́род-куро́рт Со́чи) ili skraćeno Grad Soči (rus. Город Сочи), nezvanično poznat i kao Veliki Soči (rus. Большой Сочи) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa sa statusom gradskog okruga na krajnjem jugozapadu Krasnodarske pokrajine Ruske Federacije. Jedna je 44 administrativne celine drugog ranga u Pokrajini.
Administrativni centar rejona i njegovo najveće i najvažnije naselje je grad Soči. Sa površinom teritorije od 3.502 km² druga je po veličini administrativna jedinica u pokrajinu. Na teritoriji okruga je prema proceni za 2019. živelo oko 524.000 stanovnika.
Grad Soči i njegova okolina je bio domaćini Zimskih olimpijskih igara 2014. godine.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Sočinski gradski okrug se nalazi na krajnjem jugozapadu Ruske Federacije, odnosno njenog federalnog subjekta Krasnodarske Pokrajine. Obuhvata teritoriju površine 3.502 km² i najveća je opštinska jedinica u Pokrajini. Prostire se između obale Crnog mora na zapadu (dužina obale je oko 145 km) i planinskih obronaka Velikog Kavkaza u dužini od oko 105 kilometara. Graniči se sa Tuapsinskim, Apšeronskim i Mostovskim rejonima Krasnodarske pokrajine na severozapadu, severu i jugoistoku, na severu je teritorija autonomne Republike Adigeje, dok je na jugu međunarodna granica sa defakto nezavisnom Republikom Abhazijom (odnosno sa Gruzijom).
Reljefom okruga dominiraju brdska i planinska područja Velikog Kavkaza, a nadmorska visina se naglo povećava idući ka unutrašnjosti. Najviša tačka okruga je planina Agepsta sa visinom od 3256 m, a visinom se izdvajaju i Čuguš (3237 m), Fišt (2868 m), Ačišho (2391), Aibga (2510 m), Crna piramida (Чёрная пирамида, 2.375 m), Autlj (1856 m) i drugi. Jedino veće nizijsko podrčje, krajnjem jugu okruga, je aluvijalna Imeretinska nizija u porečju Mzimte i Psoua.
Rečna mreža je dosta gusta, a reke odlikuju kratki tokovi, veliki pad, značajan hidropotencijal i bujični karakter. Veći vodotoci su reke Mzimta (89 km), Šahe (59 km), Psou (53 km), Soči (45 km), Aše (40 km), Psezuapse (39 km) Kudepsta (23 km). U unutrašnjosti se nalaze brojna manja glacijalna jezera, od kojih se veličinom izdvajaju Kardivač (0,133 km²) i Huko (0,027 km²).
Gotovo 60% površine okruga nalazi se na teritoriji Sočinskog nacionalnog parka osnovan 1983. godine.
Klima varira od vlažne suptropske u primorju i bližem zaleđu, do oštre planinske u visinskim područjima u unutrašnjoati.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sočinski gradski okrug je jedna od najmlađih administrativnih jedinica drugog nivoa na teritoriji Rusije, zvanično osnovan 2005. u sadašnjem obliku. Preteča savremenog gradskog okruga u sadašnjim granicama bila je opština osnovana 10. februara 1961, nakon ukidanja Adlerskog i Lazarevskog rejona i njihovog priključenja Sočinskoj opštini.
Demografija i administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji okruga živelo je ukupno 420.589 stanovnika,[1] dok se prema proceni iz 2019. broj stanovnika povećao za oko 100.000 na 524.023 stanovnika, ili u proseku oko 149,64 st/km².[2] Po broju stanovnika Sočinski gradski okrug zauzima drugo mesto u Pokrajini, odmah iza Krasnodarskog okruga.
Osnovu populacije okruga čine etnički Rusi sa udelom od oko 70%, dok najveću manjinsku zajednicu čine Jermeni sa udelom od oko 20%.
1897. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2019. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
1.352 | 127.000 | 245.300 | 292.300 | 361.200[3] | 397.103[3] | 420.589[1] | 524.023 |
Na teritoriji okruga se nalazi ukupno 81 naseljeno mesto. Najveće gradsko naselje je grad Soči u kome živi većina stanovništva okruga (oko 450.000), a status gradskog naselja ima i varošica Krasnaja Poljana sa oko 5.000 stanovnika. Preko 5.000 stanovnika imaju i sela Orjol Izumrud i Nižnjaja Šilovka.
Sočinski gradski okrug je administrativno podeljen na 4 opštinska rejona:
Položaj | Rejon | Izvorno ime | Površina | Broj stanovnika | Admin. sedište |
---|---|---|---|---|---|
Adlerski rejon | rus. Адлерский район | 1.352 km² | 151.533 | Adler | |
Lazarevski rejon | rus. Лазаревский район | 1.744 km² | 95.815 | Lazarevskoje | |
Hostanski rejon | rus. Sochi Khosta.jpg | 374 km² | 95.840 | Hosta | |
Centralni rejon | rus. Центральный район | 30,37 km² | 175.917 | istorijsko jezgro Sočija |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ „Ocenka čislennostь naseleniя na 1 яnvarя 2019 goda po municipalьnыm obrazovaniяm Krasnodarskogo kraя”. Tekst „ http://krsdstat.gks.ru/wps/wcm/connect/rosstat_ts/krsdstat/resources/81e08500497abd16af88ff3fbd401489/%D0%9E%D1%86%D0%B5%D0%BD%D0%BA%D0%B0+%D1%87%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_01.01.2019_%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%87%D0%B0%D1%821.htm” ignorisan (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar
|url=
(pomoć) - ^ a b Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.