Torda

Koordinate: 45° 35′ 05″ S; 20° 27′ 16″ I / 45.584666° S; 20.4545° I / 45.584666; 20.4545
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Torda
Katolička crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSrednjobanatski
OpštinaŽitište
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1462
 — gustina34/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 35′ 05″ S; 20° 27′ 16″ I / 45.584666° S; 20.4545° I / 45.584666; 20.4545
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina75 m
Površina51,6 km2
Torda na karti Srbije
Torda
Torda
Torda na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj23214
Pozivni broj023
Registarska oznakaZR

Torda (mađ. Torda) je naselje u Srbiji u opštini Žitište u Srednjobanatskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 1041 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Tordi je rođen 4./16. januara 1814. godine kardinal Josif Mihalović, nadbiskup zagrebački. Školovao se u Velikom Bečkereku, Temišvaru i Segedinu, a završio je bogosloviju u temišvarskom Seminaru. Od 1836. godine je sveštenik, i služi kao kapelan u gradskoj crkvi u Temišvaru. Postaje 1848. godine kanonik Čanadske biskupije, a 1870. godine imenovao ga je car austrijski za zagrebačkog nadbiskupa. Godine 1877. stupa kao kardinal, odlikovan velikim krstom Leopoldovog ordena. proslavio je 1886. godine svoju "zlatnu misu". Umro je 7./19. februara 1891. godine.[1]

Selo je 31. marta 2013. godine pogodio tornado odnoseći krovove kuća.[2] Selo je poznato po izvorištu vode „Sveti Đorđe“.[3]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Torda živi 1409 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (39,5 kod muškaraca i 43,9 kod žena). U naselju ima 651 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,72.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 4.172
1953. 4.085
1961. 3.803
1971. 3.345
1981. 2.697
1991. 2.183 2.118
2002. 1.771 1.792
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Mađari
  
1.533 86,56%
Romi
  
82 4,63%
Srbi
  
46 2,59%
Jugosloveni
  
10 0,56%
Hrvati
  
6 0,33%
Rumuni
  
2 0,11%
Nemci
  
1 0,05%
nepoznato
  
1 0,05%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 25. februar 1891. godine
  2. ^ Tornado u Banatu oštetio 100 kuća („Blic“, 2. april 2013) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. april 2013), Pristupljeno 25. 4. 2013.
  3. ^ Izvor čudotvorne vode („Telegraf“, 2. decembar 2015)
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]