Hiron

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ako ste tražili članak o astronomskom telu, pogledajte članak 2060 Hiron.

Hiron obučava Ahileja

Hiron, (grč. Χείρων, Cheírôn lat. Chiron) je sin Hrona i okeanide Filire,[1] jedan od kentaura, mitskog naroda poluljudi-polukonja iz Tesalije i smatrao se najmudrijim i najpravednijim od svih kentaura.[2]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Hiron i Ahilej
Hiron (desno)
Pelije (levo)
Ahilej (sredina)

Za razliku od svojih sunarodnika, Hiron je bio mudar i obrazovan. Živeo je u pećini na Melejskom rtu ili na obroncima brda Pelion, gde je podučavao druge umetnosti i nauci. Njegovi učenici su, pored ostalih, bili i junaci Gemini, Kastor i Polideuk, kao i Jason, Telamon i Ahil.[3]

Hiron je sa svojom ženom Heriklom imao kćerku Enejidu, koja se udala za eginskog kralja Eaka sa kojim je imala sina Peleja, koji je bio otac junaka Ahila.

Apolon je mladog kentaura naučio veštini lečenja i lekovitog bilja, muzike i streljaštva i naterao ga da se uzdigne iznad svoje zverske prirode. Zbog svojih veština Hiron je bio zaslužan za otkriće botanike i farmacije, nauke o bilju i medicini.

U Hironovoj pećini na Melejskom rtu slavila se Pelejeva svadba sa boginjom mora Tetidom. Na toj svetkovini je između boginja Here, Atine i Afrodite izbio sukob oko zlatne jabuke, a taj sukob je kasnije svojim posledicama doveo do Trojanskog rata.

Jedan od najvećih Hironovih prijatelja je bio najveći junak antičkih mitova Herakle, koji je, nesrećnim slučajem, bio krivac Hironove smrti.

U tradicionalnim grčkim prikazima Hirona on se razlikuje od drugih kentaura, što pokazuje njegov status i nasleđe. Najčešće je predstavljen sa prednjim nogama koje su ljudske, iako kentauri imaju ceo donji deo tela konjski. A često je prikazivan i kako nosi odeću, predstavljajući ga kao civilizovanijeg od drugih kentaura.

Hironova smrt[uredi | uredi izvor]

Kada je po nalogu mikenskog kralja Euristeja, Herakle pošao u lov na erimantskog vepra, zaustavio se kod svog prijatelja kentaura Fola. Fol je u čast dolaska Herakla priredio veliku gozbu i otvorio veliko bure vina. Vino je bilo u vlasništvu svih kentaura, pa kada se miris vina proširio po okolini, ostali kentauri su dotrčali i napali kuću u kojoj je živeo Fol, ne bi li spasli svoje vino.

Herakle se u tom sukobu kentaura stavio na stranu svog prijatelja Fola i vatrenim cepanicama oterao je kentaure sve do Peloponeza, gde su se oni sakrili u Hironovu pećinu na Melejskom rtu.

Sakrivene u pećini, Herakle je gađao kentaure otrovnim strelama, a jedna od strela je nesretnim slučajem pogodila i Hirona. Mada se Herakle trudio da izleči Hirona, nije mu to uspelo jer su strele bile natopljene otrovom iz žuči Hidre, a protiv tog otrova nije bilo leka. Kada Hiron više nije mogao da izdrži bolove, odrekao se besmrtnosti koju su mu podarili bogovi i odlučio je da umre. Zamolio je Hada, boga podzemnog sveta, da ga primi u carstvo senki, mada na to nije imao pravo, i to tako što će da zameni mesta sa junakom koji je najviše zadužio čovečanstvo. Bio je to titan Prometej, koji tada postao besmrtan.[4] Hironov polubrat Zevs ga je nakon smrti postavio među zvezde i od tad postoji sazvežđe Kentaur.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kentaur Hiron”. Bića iz mitologija. Pristupljeno 16. 1. 2020. 
  2. ^ „Hiron-mitologija”. Astro Onyx. Pristupljeno 16. 1. 2020. 
  3. ^ „Hiron”. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 16. 1. 2020. 
  4. ^ „Chiron”. Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 16. 1. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]