Hronologija FNRJ i KPJ februar 1947.
Appearance
![Grb FNR Jugoslavije, od 1945. do 1963. godine](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4d/Emblem_of_Yugoslavia_%281943%E2%80%931963%29.svg/100px-Emblem_of_Yugoslavia_%281943%E2%80%931963%29.svg.png)
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku februara meseca 1947. godine.
![]() ![]() |
1. februar[uredi | uredi izvor]
- U okviru Oslobodilačkog fronta za slovenačku Korušku osnovan je Savez slovenačkih iseljenika (sloven. Zveza slovenačkih iseljenka), organizacija koja je okupljala Koruške Slovence iseljene tokom Drugog svetskog rata. U prvom periodu britanske okupacione vlasti i Austrijanci nisu priznavali ovaj Savez, a legalno delovanje mu je odobreno tek 22. jula.[1]
4. februar[uredi | uredi izvor]
- Osnovano jugoslovensko-sovjetsko mešovito preduzeće za avionski saobraćaj „Jugoslovensko sovjetsko avionsko društvo za civilno vazduhoplovstvo“ (JUSTA), koje je radilo sve do sukoba Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom, nakon donošenja Rezolucije Informbiroa, a zvanično je ugašeno avgusta 1949. godine.[2]
5. februar[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/57/Alexander_L%C3%B6hr_ohne_Rand.jpg/100px-Alexander_L%C3%B6hr_ohne_Rand.jpg)
- U Beogradu, od 5. do 13. februara, pred Vojnim sudom Treće armije JA održano suđenje general-pukovniku Aleksandru fon Leru (1885—1947), bivšem komandantu nemačkih trupa na Jugoistoku. Pored njega, na ovom procesu je suđeno i drugim visoki nemački oficiri — general-lajtant Hans Fortner (1884—1947), bivši komandant 718. divizije; general-major Avgust Šmithuber (1901—1947), bivši komandant 21. SS divizije; general-lajtant Fric Najdhold (1887—1947), bivši komandant 369. divizije; general-lajtant Jozef Kibler (1896—1947), bivši komandant 118. divizije; pukovnik Ginter Tribuktaj (1909—1947), bivši komandant 750. puka 118. divizije i general-major Adalbert Lončar (1885—1947), bivši komandant 724. puka u 704. diviziji. Svi optuženi, su zbog ratnih zločina počinjenih u Jugoslaviji, tokom Drugog svetskog rata, osuđeni na smrtnu kaznu — Ler na smrtnu kaznu streljanjem, a ostali vešanjem — koja je izvršena 27. februara. Po motivima ovog suđenja Televizija Beograd je 1976. snimila istorijsku-dramu Čovek koji je bombardovao Beograd, u režiji Save Mrmka.
8. februar[uredi | uredi izvor]
- U Ljubljani u okviru 98. godišnjice smrti pesnika Franceta Prešerna (1800—1849), koja je bila proglašena za slovenački praznik kulture, po prvi put dodeljene Prešernove nagrade za izuzetan doprinos iz područja nauke i umetnosti u Sloveniji. Među prvih 11 dobitnika nagrade, bili su vajar Boris Kalin i slikar Božidar Jakac.[3]
9. februar[uredi | uredi izvor]
- U Sarajevu, od 9. do 11. februara, održan Prvi kongres Narodnog fronta Bosne i Hercegovine, kome je prisustvovalo 1.330 delegata i veći broj gostiju. U toku rada Kongresa, podneta su dva referata — politički, koji je podneo Đuro Pucar Stari i organizacioni, koji je podneo Bogomir Brajković. Na kraju Kongresa usvojen je Statut, doneta Rezolucija i izvršen izbor članova Plenuma i Izvršnog odbora Narodnog fronta Bosne i Hercegovine.[3]
10. februar[uredi | uredi izvor]
- U Parizu potpisan Mirovni ugovor sa Italijom, u kome su bila navedena sva mesta koja spadaju na jednu ili drugu stranu granice, kao i tok granične linije između Italije, Jugoslavije i Slobodne Teritorije Trsta — novoformirane države koja je obuhvatala okupacione zone „A“ (pripala Italiji) i zone „B“ (pripala Jugoslaviji).[3][2]
11. februar[uredi | uredi izvor]
- U Banjaluci Vrhovni sud NR Bosne i Hercegovine osudio na smrtnu kaznu trojicu visokih funkcionera Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Na smrtnu kaznu vešanjem osuđen je dr Viktor Gutić (1901—1946), advokat i župan Velike župe Pokuplje, a na smrtnu kaznu streljanjem, osuđeni su — Nikola Bilogrivić (1893—1947), banjalučki župnik i Feliks Nedjelski, podžupan Velike župe Usora-Soli.
21. februar[uredi | uredi izvor]
- Vlada FNRJ uputila protestnu notu Kontrolnom savetu za Austriju povodom pograničnih incidenata na jugoslovensko-austrijskoj granici.
- U Beogradu, od 21. do 22. februara, održano zasedanje Narodna skupština NR Srbije na kome je doneto nekoliko zakona — Zakon o izboru narodnih odbora Oblasnog Narodnog odbora Kosova i Metohije i Narodne skupštine Vojvodine, Zakon o ovlašćenju Vlade NR Srbije za donošenje uredbi iz oblasti zaštite rada, Zakon o likvidaciji agrarne reforme vršene od 6. aprila 1941. godine na velikim posedima Autonomne Pokrajine Vojvodine, Zakon o postupku sa napuštenom zemljom kolonista u Autonomnoj Kosovsko-metohijskoj oblasti, Zakon o proglašenju Prištine, Peći i Kosovske Mitrovice za gradove i Zakon o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posedima.[3][2]
23. februar[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu održana Glavna godišnja skupština Društva književnika Hrvatske, koja je imala značaj kongresa. Skupštini je prisustvovao i počasni predsednik Društva književnika Hrvatske i predsednik Prezidijuma Sabora NR Hrvatske književnik Vladimir Nazor.[3]
24. februar[uredi | uredi izvor]
- U Ljubljani održana sednica Glavnog odbora Oslobodilačkog fronta Slovenije na kojoj je donet zaključak o zadacima i organizaciji rada organizacija Oslobodilačkog fronta i o što bržem održavanju izbora novih odbora Oslobodilačkog fronta. Sekretar Izvršnog odbora Oslobodilačkog fronta Miha Marinko podneo je Referat o zadacima Oslobodilačkog fronta u ostvarivanju planske privrede, a na kraju sednice je doneta Rezolucija u kojoj je zahtevano pravedno rešenje koruškog pitanja.[3]
25. februar[uredi | uredi izvor]
- U Novom Sadu, 25. i 26. februara, održana Prva konferencija Narodne omladine Vojvodine, na kojoj su izneti rezultati organizacije od Prvog kongresa USAO Vojvodine do ove konferencije.[3]
28. februar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito primio izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Sovjetskog Saveza u Jugoslaviji Anatolija Mihailoviča Lavrentijeva i vojnog atašea Sovjetskog Saveza general-majora Georgia Sidoroviča.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hronologija 3 1980, str. 43.
- ^ a b v Istorija Srbije 2004.
- ^ a b v g d đ e Hronologija 3 1980, str. 44.
- ^ Hronologija Tito 1978, str. 112.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084