Pređi na sadržaj

Hronologija FNRJ i KPJ februar 1947.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grb FNR Jugoslavije, od 1945. do 1963. godine
Grb FNR Jugoslavije, od 1945. do 1963. godine

Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku februara meseca 1947. godine.


← januar  · Hronologija FNRJ i KPJ tokom 1947. godine  · mart →


1. februar[uredi | uredi izvor]

  • U okviru Oslobodilačkog fronta za slovenačku Korušku osnovan je Savez slovenačkih iseljenika (sloven. Zveza slovenačkih iseljenka), organizacija koja je okupljala Koruške Slovence iseljene tokom Drugog svetskog rata. U prvom periodu britanske okupacione vlasti i Austrijanci nisu priznavali ovaj Savez, a legalno delovanje mu je odobreno tek 22. jula.[1]

4. februar[uredi | uredi izvor]

  • Osnovano jugoslovensko-sovjetsko mešovito preduzeće za avionski saobraćaj „Jugoslovensko sovjetsko avionsko društvo za civilno vazduhoplovstvo“ (JUSTA), koje je radilo sve do sukoba Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom, nakon donošenja Rezolucije Informbiroa, a zvanično je ugašeno avgusta 1949. godine.[2]

5. februar[uredi | uredi izvor]

Aleksandar fon Ler

8. februar[uredi | uredi izvor]

9. februar[uredi | uredi izvor]

  • U Sarajevu, od 9. do 11. februara, održan Prvi kongres Narodnog fronta Bosne i Hercegovine, kome je prisustvovalo 1.330 delegata i veći broj gostiju. U toku rada Kongresa, podneta su dva referata — politički, koji je podneo Đuro Pucar Stari i organizacioni, koji je podneo Bogomir Brajković. Na kraju Kongresa usvojen je Statut, doneta Rezolucija i izvršen izbor članova Plenuma i Izvršnog odbora Narodnog fronta Bosne i Hercegovine.[3]

10. februar[uredi | uredi izvor]

  • U Parizu potpisan Mirovni ugovor sa Italijom, u kome su bila navedena sva mesta koja spadaju na jednu ili drugu stranu granice, kao i tok granične linije između Italije, Jugoslavije i Slobodne Teritorije Trsta — novoformirane države koja je obuhvatala okupacione zone „A“ (pripala Italiji) i zone „B“ (pripala Jugoslaviji).[3][2]

11. februar[uredi | uredi izvor]

  • U Banjaluci Vrhovni sud NR Bosne i Hercegovine osudio na smrtnu kaznu trojicu visokih funkcionera Nezavisne države Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Na smrtnu kaznu vešanjem osuđen je dr Viktor Gutić (1901—1946), advokat i župan Velike župe Pokuplje, a na smrtnu kaznu streljanjem, osuđeni su — Nikola Bilogrivić (1893—1947), banjalučki župnik i Feliks Nedjelski, podžupan Velike župe Usora-Soli.

21. februar[uredi | uredi izvor]

  • Vlada FNRJ uputila protestnu notu Kontrolnom savetu za Austriju povodom pograničnih incidenata na jugoslovensko-austrijskoj granici.
  • U Beogradu, od 21. do 22. februara, održano zasedanje Narodna skupština NR Srbije na kome je doneto nekoliko zakona — Zakon o izboru narodnih odbora Oblasnog Narodnog odbora Kosova i Metohije i Narodne skupštine Vojvodine, Zakon o ovlašćenju Vlade NR Srbije za donošenje uredbi iz oblasti zaštite rada, Zakon o likvidaciji agrarne reforme vršene od 6. aprila 1941. godine na velikim posedima Autonomne Pokrajine Vojvodine, Zakon o postupku sa napuštenom zemljom kolonista u Autonomnoj Kosovsko-metohijskoj oblasti, Zakon o proglašenju Prištine, Peći i Kosovske Mitrovice za gradove i Zakon o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posedima.[3][2]

23. februar[uredi | uredi izvor]

  • U Zagrebu održana Glavna godišnja skupština Društva književnika Hrvatske, koja je imala značaj kongresa. Skupštini je prisustvovao i počasni predsednik Društva književnika Hrvatske i predsednik Prezidijuma Sabora NR Hrvatske književnik Vladimir Nazor.[3]

24. februar[uredi | uredi izvor]

  • U Ljubljani održana sednica Glavnog odbora Oslobodilačkog fronta Slovenije na kojoj je donet zaključak o zadacima i organizaciji rada organizacija Oslobodilačkog fronta i o što bržem održavanju izbora novih odbora Oslobodilačkog fronta. Sekretar Izvršnog odbora Oslobodilačkog fronta Miha Marinko podneo je Referat o zadacima Oslobodilačkog fronta u ostvarivanju planske privrede, a na kraju sednice je doneta Rezolucija u kojoj je zahtevano pravedno rešenje koruškog pitanja.[3]

25. februar[uredi | uredi izvor]

  • U Novom Sadu, 25. i 26. februara, održana Prva konferencija Narodne omladine Vojvodine, na kojoj su izneti rezultati organizacije od Prvog kongresa USAO Vojvodine do ove konferencije.[3]

28. februar[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]