Hronologija FNRJ i KPJ februar 1948.
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku februara meseca 1948. godine.
← januar | Hronologija FNRJ i KPJ tokom 1948. godine | mart → | ||||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
8. februar[uredi | uredi izvor]
- U Ljubljani održana sednica proširenog plenuma Glavnog odbora Antifašističkog fronta žena Slovenije, na kojoj su konkretizovani zadaci usvojeni na Drugom kongresu AFŽ Jugoslavije. Plenumu je prisustvovala predsednica AFŽ Jugoslavije Vida Tomšič koja je podnela referat.[1]
- U Beogradu održan Prvi slet udarnika, novatora i racionalizatora Narodne Republike Srbije. Referat o značaju udarničkog pokreta u izvršenju petogodišnjeg plana podneo je Dušan Petrović Šane, predsednik Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata Srbije. Pored njega, skupu su prisustvovali i na na njemu govorili Đuro Salaj i Jovan Veselinov. Istog dana je u Topčideru organizovan svečani ručak za udarnike kome je prisustvovao predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito.[2][3]
- Na teritoriji Narodne Republike Srbije, 8. i 22. februara, održani izbori za organe Narodnog fronta Srbije.[2]
10. februar[uredi | uredi izvor]
- U Moskvi Josif Staljin, u prisustvu Molotova, Ždanova, Maljenkova, Suslova i Zorina, održao sastanak sa delegacijama Bugarske radničke partije (komunista) (Dimitrov, Kostov i Kolarov) i Komunističke partije Jugoslavije (Đilas, Kardelj i Bakarić). Tema sastanka je bila kritika Dimitrova i razgovor o navodnim federacijama na Balkanu i istočnoj Evropi. Staljin je kritikovao bugarsko—jugoslovenski sporazum, postignut na Bledu jula 1947. i tražio da se što pre formira federacija FNRJ Jugoslavije i NR Bugarske, kojoj bi se potom priključila NR Albanija. CK KPJ je ovaj predlog odbio na sednici 1. marta.
17. februar[uredi | uredi izvor]
- U Pragu u Čehoslovačkoj, 17. i 18. februara, održana Konferencija ministara spoljnih poslova FNR Jugoslavije, Čehoslovačke Republike i Republike Poljske na kojoj se govorilo o problemima Nemačke. Usvojena je Dekleracija i odlučeno da tri vlade nastave razmenu obaveštavanja i gledišta po pitanjima koja se odnose na Nemačku.[2]
21. februar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu održana Godišnja konferencija Gradskog odbora Narodnog fronta Beograda, na kojoj je Izveštaj o radu u 1947. godini podneo Sreten Stojanović, a Referat o zadacima Narodnog fronta u 1948. godini Dragi Stamenković, član Izvršnog odbora. Na Konferenciji su izabrani novi članovi Gradskog i Izvršnog odbora, kao i rukovodstvo — predsednik Sreten Stojanović i sekretar Rato Dugonjić.[2]
24. februar[uredi | uredi izvor]
- Šef jugoslovenske vojne misije u Nemačkoj general-lajtnant Većeslav Holjevac uputio Saveznom kontrolnom savetu protestnu notu protiv jednostrane odluke angloameričkih okupacionih vlasti, kojom je onemogućen dalji rad jugoslovenskim delegacijama na pronalaženju ratnih zločinaca u njihovim zonama.[2]
27. februar[uredi | uredi izvor]
- U Titovom Velesu umro major Jugoslovenske armije Dimitrije Lazarov Raša (1926—1948), jedan od prvih odlikovanih narodnih heroja Jugoslavije.[4]
28. februar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu, 28. i 29. februara, održana Treća godišnja konferencija Narodne omladine Beograda na kojoj je govorio predsednik Centralnog veća Narodne omladine Jugoslavije Milijan Neoričić. Referat Narodna omaldina Beograda i budući zadaci podneo je predsednik Gradskog odbora Narodne omladine Danilo Purić, a Petar Matić, član Sekreterijata Gradskog odbora podneo je Izveštaj o radu Gradskog odbora Narodne omladine od Druge do Treće konferencije. Na Konferenciji je izabran novi Gradski odbor, a za njegovog predsednika ponovo je izabran Danilo Purić.[2]
29. februar[uredi | uredi izvor]
- Na teritoriji Narodne Republike Bosne i Hercegovine održani izbori za organe Narodnog fronta Bosne i Hercegovine.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hronologija 3 1980, str. 57.
- ^ a b v g d đ e Hronologija 3 1980, str. 58.
- ^ Hronologija Tito 1978, str. 119.
- ^ Narodni heroji 1 1982.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084