Cazin
Cazin | |
|---|---|
 | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski kanton |
| Grad | Cazin |
| Stanovništvo | |
| — 2013. |  13.863 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 44° 58′ 00″ S; 15° 56′ 23″ I / 44.966701° S; 15.939822° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
  Cazin Cazin na karti Bosne i Hercegovine | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 77220 |
| Pozivni broj | (+387) 037 |
| Veb-sajt | www |
Cazin je gradsko naselje i sjedište istoimenog grada u sjeverozapadnom delu Bosne i Hercegovine, na raskrsnici puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Cazinu je popisano 13.863 lica.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
![[ikona]](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Wiki_letter_w_cropped.svg/20px-Wiki_letter_w_cropped.svg.png){kind=small} | Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Područje Cazina bilo je naseljeno još u praistorijskom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potiču iz praistorijskog doba.[2]
Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]
 |
Krajem jula 1941. godine u selu Rujnici srez Cazin došli su naoružani muslimani ustaše i pohapsili veliki broj Srba. Tada su iz Rujnice odveli u Cazin 450, a iz Vrste 300 Srba. Oni Srbi koji su odvedeni u Cazin zadržani su nekoliko dana u zatvoru u kojem su tučeni i mučeni. Jednog dana su ih gole svukli i izveli iz zatvora odveli na Bijelo brdo blizu Bihaća, pobili i nakon toga zakopali a njihovo odjelo ustaše su između sebe podijelile.
Zločin nad Srbima cazinskog kraja započele su muslimanske ustaše 2. avgusta 1941. godine. Sadizam koji su Himzo Hadžić i Ale Omanović sa svojim satnijama pokazali tog dana u neprekidnom devetočasovnom ubijanju Srba na Macinom dolu teško je opisati. Žrtve su mrcvarene noževima, maljevima, lopatama vilama i čime još ne pa survane niz liticu u ponor. Hodža Bećir Barić upao je sa svojim krvnicima u selo Majostra i zaklao 41 odraslog Srbina. Nekoliko dana kasnije opet je upao u to selo pokupio 60 žena i 99 dece i zaklao ih u obližnjoj šumi. Isti taj hodža je sa svojim krvnicima u selu Zoralići u kući Ilije Trbojevića zatvorio 10 žena i dece i sve ih zapalio.
U cazinskom srezu u selu Rujnici postojale su dvije srpske crkve, nova sagrađena od tvrdog materijala i stara podignuta od drvene građe. Staru crkvu muslimani su zapalili i ona je izgorjela do temelja, novu su izvesno vreme upotrebljavali za svoju školu i kancelarije, pa su i nju kasnije srušili.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Cazin | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961. | |||
| Ukupno | 13 863 (100,0%) | 12 203 (100,0%) | 1 924 (100,0%) | 1 253 (100,0%) | 795 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 12 938 (93,33%) | 11 536 (94,53%)1 | 1 601 (83,21%)1 | 1 061 (84,68%)1 | 305 (38,36%)1 | ||
| Bosanci | 435 (3,138%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 175 (1,262%) | 95 (0,778%) | 45 (2,339%) | 66 (5,267%) | 133 (16,73%) | ||
| Neizjašnjeni | 113 (0,815%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 69 (0,498%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 64 (0,462%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 24 (0,173%) | 168 (1,377%) | 9 (0,468%) | 4 (0,319%) | – | ||
| Srbi | 10 (0,072%) | 129 (1,057%) | 75 (3,898%) | 97 (7,741%) | 240 (30,19%) | ||
| Albanci | 10 (0,072%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 8 (0,058%) | – | 3 (0,156%) | 5 (0,399%) | 6 (0,755%) | ||
| Nepoznato | 6 (0,043%) | – | – | – | – | ||
| Jugosloveni | 5 (0,036%) | 275 (2,254%) | 186 (9,667%) | 17 (1,357%) | 108 (13,58%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,022%) | – | – | 1 (0,080%) | 1 (0,126%) | ||
| Romi | 3 (0,022%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 5 (0,260%) | 2 (0,160%) | 2 (0,252%) | ||
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 23. 7. 2015.
- ^ „O Cazinu”. Grad Cazin (na jeziku: engleski). Pristupljeno 27. 1. 2023.
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Cazin na Vikimedijinoj ostavi
| Naseljena mjesta | Bajrići, Brezova Kosa, Bukovica, Vilenjača, Vrelo, Glogovac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gradina, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka, Zmajevac, Kapići, Kličići, Kovačevići, Krakača, Krivaja, Liđani, Liskovac, Ljubijankići, Majetići, Miostrah, Mujakići, Mutnik, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Pećigrad, Pivnice, Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Rošići, Rujnica, Skokovi, Stijena, Toromani, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela, Ćehići, Ćoralići, Urga, Hadžin Potok, Cazin, Crnaja, Čajići, Čizmići, Šturlić, Šturlićka Platnica | |
|---|---|---|
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
