Pređi na sadržaj

Crkva Svetog Jovana u Somboru

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Jovana
Crkva Svetog Jovana u Somboru
Opšte informacije
MestoSombor
OpštinaSombor
Država Srbija
Vreme nastanka1790.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.pzzzsk.rs

Crkva Svetog Jovana u Somboru pripada srpskoj pravoslavnoj crkvi, posvećena je Svetom Jovanu Preteči. Podignuta je 1790. godine, zbog svojih vrednosti ima status spomenika kulture u kategoriji nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog značaja.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prema predanju, na mestu današnje crkve Svetog Jovana, ranije zvane Svetopretečina, a danas Mala pravoslavna crkva, još pre dolaska Turaka nalazila se pravoslavna bogomolja, podignuta verovatno u kratkom razdoblju između odlaska mađarskog stanovništva iz Sombora, nakon Mohačke bitke 1526. godine, i turskog osvojenja 1541. godine. Turci su nakon dolaska u Sombor ovu pravoslavnu bogomolju pretvorili u džamiju, koju je pod imenom džamija Sulejman-hana opisao u svom putopisu Evlija Čelebi, pri proputovanju kroz Sombor 1665. godine. Po odlasku Turaka 1687. godine, somborski pravoslavni Srbi su preuzeli džamiju i vratili joj prvobitnu namenu.[1]

Kaluđeri fruškogorskog manastira Jazak su 1716. godine, sklanjajući se pred novom pretnjom od napada Turaka, sa sobom doneli mošti cara Uroša V - poslednjeg sprskog cara. Dve godine kasnije, kaluđeri se vraćaju u Jazak i odnose mošti cara, a u znak zahvalnosti crkvi ostavljaju ikonu Presvete Bogorodice donetu sa Kosova prilikom seobe Srba pod Arsenijem Čarnojevićem. Ikona se ovde čuva i danas.[2]

Stara crkva je porušena avgusta 1786. godine, a već u septembru iste godine osvećen je temelj nove crkve. Njena izgradnja je trajala četiri godine, a u decembru 1790. godine nova crkva Svetog Jovana Preteče.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Pravoslavni hram je jednobrodna građevina sa svim karakteristikama tipičnog vojvođanskog baroka na prelazu iz 18. u 19. vek. Zapadnim pročeljem dominira dvospratni zvonik flankiran volutnim završecima. Zapadni portal je najreprezentativniji, usklađen sa mirnom fasadnom dekoracijom, raščlanjenom na horizontalnu i vertikalnu podelu. Duž crkve teče višestruko profilisan krovni venac, koji se ponavlja i na zvoniku.

Unutrašnji prostor je podeljen na pripratu, naos sa pravougaonim ispustima za pevnice i petostranu oltarsku apsidu. Slikana dekoracija ikonostasa iz 1809. godine rad je Pavela Đurkovića. Autor bogate rezbarije je Aleksa Teodorović. Dekorativnost unutrašnjeg prostora naglašena je 1883. godine oslikavanjem zidova ornamentima različitih oblika i boja.

Sačuvan je "Letopis crkve Svetog Jovana Preteče" koji je 1890. godine sastavio sveštenik Mladen Borđoški.

Konzervatorski radovi izvedeni su 1987. godine.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grad Sombor/Stara zdanja somborska
  2. ^ „ZAPROKUL/Crkva Sv. Jovana Preteče”. Arhivirano iz originala 08. 09. 2013. g. Pristupljeno 09. 07. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]