Pređi na sadržaj

Crkva Svetog Nikole u Sredskoj (Drajčići)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Nikole u Sredskoj (Drajčići)
Opšte informacije
MestoSredska, zaselak Drajčići
OpštinaPrizren
Država Srbija
Vreme nastanka1575/1600.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije

Crkva Svetog Nikole u Sredskoj, zaselak Drajčići , naseljenom mestu na teritoriji opštine Prizren, na Kosovu i Metohiji, predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Arhitektura crkve[uredi | uredi izvor]

Crkva u zaseoku Drajčići posvećena Svetom Nikoli je jednobrodna, poluobličasto zasvedena građevina, koja se po plitkoj i polukružnoj apsidi razlikuje od ostalih crkvi iz sredačke skupine. Zanimljivo je, takođe, crkva ima kamenom popločan pod, niži u naosu, a podignut u nivou solee i oltarskog prostora. Na južnoj fasadi je polukružna niša sa dopojasnom fresko predstavom arhanđela. Opisana prva graditeljska faza crkve datuje se na osnovu živopisa u poslednju deceniju 16. veka. Prvobitni izgled narušen je uklanjanjem zapadnog zida i značajnim produženjem naosa tridesetih godina 17. veka. Obnova je, osim graditeljskih izmena, podrazumevala i ponovno oslikavanje, tako da noviji živopis pokriva ili zamenjuje gotovo čitav stariji ansambl.

O kvalitetu prvobitnih zidnih slika može se danas suditi tek na osnovu ikona sačuvanih na ikonostasu u prestonom nizu i frizu koji obrazuje Deizisni čin, za koje se pretpostavlja da su delo istog majstora. Sigurnog crteža i plemenitog kolorita, ova dela ukazuju na zrelog slikara koji širokim potezima definiše formu ostvarujući monumentalnost, što nedostaje ostalim majstorima koji rade u istom području. Ikone su konzervirane 1960. i 1961. godine.

Osnov za upis u registar[uredi | uredi izvor]

Rešenje Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture AKMO u Prištini, br. 239 od 16. 4. 1958. g. Zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih retkosti (Sl. glasnik NRS br. 54/48).

Ivan Jastrebov o ovoj crkvi[uredi | uredi izvor]

Ivan Jastrebov je zapisao da se na ikonama crkve u selu Drajčići nalaze sledeći natpisi. Na ikoni Spasitelja: + Pomeni Gospodi Raiko fi pob vale z i (7050. - 1542. g.), na ikoni Bogorodice: + Pomeni Gospodi Stepan Bonova, na ikoni Sv. Jovana: + Pomeni Gospodi raba tfoego Stanislave.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 180. Beograd: Službeni glasnik. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pajkić P. (1958). Crkve Sredačke župe iz turskog perioda. Glasnik Muzeja Kosova i Metohije, III (Priština 1958), 95-100;
  • Balabanović P. (1963). Konzervacija ikona iz sela Drajčića u Sredačkoj župi. Starine Kosova i Metohije, (Priština 1963), 243-247;
  • Šuput M. (1991). Spomenici srpskog crkvenog graditeljstva XVI-XVII vek. Beograd, 71-72.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.