Šančevi iz Prvog srpskog ustanka na Deligradu
Šančevi iz Prvog srpskog ustanka na Deligradu | |
---|---|
![]() Frontalni pogled Deligradskog utvrđenja | |
Opšte informacije | |
Mesto | Deligrad |
Opština | Aleksinac |
Država | ![]() |
Vrsta spomenika | Kulturna baština |
Vreme nastanka | Prvi srpski ustanak |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od izuzetnog značaja |
Vlasnik | ![]() |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš |
www |
Šančevi iz Prvog srpskog ustanka na Deligradu (šančevi — rovovi), podignuti su 1806. godine u cilju odbrane ustaničke Srbije od Turaka kao strateška mesta, pogodna za osmatranje i čuvanje, ali i za odbranu od napada neprijatelja. Uvršteni su u listu zaštićenih spomenika kulture Republike Srbije (ID br. ZM 8).[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c3/Deligrad_battle_sconce_remains.jpg/220px-Deligrad_battle_sconce_remains.jpg)
Šančevi iz Prvog srpskog ustanka nalaze se na vašarištu u Deligradu, u porti crkve u selu Jasenju. Deligradsko utvrđenje činilo je ogromnu prepreku turskom nadiranju niz Moravu, odnosno na pravcu Niš - Beograd. Deligradski šančevi su predstavljali snažan fortifikacioni objekat, kojim su srpski ustanici kontrolisali aleksinačku dolinu. U vreme turske ofanzive 1806, postojala su samo dva reduta, šanac vojvode Ilije Barjaktarevića i Topoljak. Ustanici su ostvarili velike pobede nad neprijateljskom vojskom 1806. i 1807. Iako Turci nisu mogli da osvoje Deligrad, nakon čegarske katastrofe, 1809. godine, blagodareći ogromnoj nadmoćnosti u ljudstvu opkolili su ga i produžili nadiranje ka Ćupriji. Posada se posle dugotrajne opsade probila i povukla preko Morave. Posle propasti Srbije 1813. godine Deligrad se držao junački još punih 15 dana. Ceo šanac bio je u obliku pravougaonog trougla sa pobijenim palisadima, četiri bastiona za topove i dve gvozdene kapije. Unutar šanca bile su zemunice, za ljude i konje, pokrivene sa dva reda balvana. Šančevi su delimično sačuvali autentičnost.
Spomen crkva[uredi | uredi izvor]
Na delu Karađorđevog šanca 1933. godine, podignuta je crkva sa spomen kosturnicom, posvećena je izginulim ratnicima u bitkama vođenim u Prvom srpskom ustanku, a u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci Srba i Rusa izginulih od 1804. do 1918. godine.[2]
Crkva posvećena Arhanđelu Mihailu i Arhanđelu Gavrilu, zadužbina je Odbora gospođa „Kneginja Ljubica”, a podignuta je projektu ju arhitekte Momir Korunović, prema planu crkve u Štimlju. Temelji hrama su svečano osveštani na Krstovdan 1930. godine. Jedan od ktitora bio je i kralj Aleksandar I Karađorđević koji je poklonio zvono i ikonostas. Crkva je završena i osvećena 12. maja 1935. godine. Građena je od 1933. do 1935. godine u tradicionalnom srpsko vizantijskom stilu od armiranog betona, sa kupolom i krstom. Neobično je skladnog oblika i smatra se jednim od najuspelijih Korunovićevih projekata. Tokom 2003. i 2004. godine izvršena je rekonstrukcija dela šanca i izvedeni su konzervatorsko restauratorski radovi na crkvi.[3]
Šančevi[uredi | uredi izvor]
Deligrad je bio kompleksa šančeva između Aleksinca i Ražnja. Najveće utvrđenje bilo je nepravilnog pravouglog trougla, sa bastionima na kojima su bili topovi skinuti sa Smederevske tvrđave. Imao je grudobran i palisade. Gradio ga je inženjer Vuča Žikić. Danas je od Deligrada ostao samo mali segment sa grudobranom visokim oko dva metra i debelim palisadima.[4]
Bitka na Deligradu[uredi | uredi izvor]
Boj na Deligradu u Prvom srpskom ustanku odigrao se 3. septembra 1806. godine. Sukobile su se srpska vojska pod vođstvom Karađorđa i turska vojska koju je predvodio Ibrahim paša. Epilog borbe za slobodu Srbije desiće se sedam decenija kasnije na Berlinskom kongresu 1878. godine.[5]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Šančevi iz Prvog srpskog ustanka na Ivankovcu
- Prvi srpsko-turski rat
- Bitka na Deligradu (1813)
- Boj na Ivankovcu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Šančevi iz Prvog srpskog ustanka”. nasledje.gov.rs. Pristupljeno 2022-09-17.
- ^ „Bedem Evrope u srpsko-turskim ratovima – Junački grad Deligrad | Slovo juga” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-09-17.
- ^ „DELIGRAD ČUVA USPOMENU NA JUNAKE – Ilustrovana politika” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-09-17.
- ^ „DELIGRAD, ŠANČEVI IZ PRVOG SRPSKOG USTANKA | Spomenici Srbije” (na jeziku: srpski). 2021-09-01. Pristupljeno 2022-09-17.
- ^ „ustanici Arhive”. KROZ SRBIJU I DALjE.... (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-09-17.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gažević, Nikola, ur. (1974). Vojna enciklopedija (tom 2). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 370.
- Bataković, Dušan T., ur. (2000). Nova istorija srpskog naroda (1. izd.). Beograd: Naš dom.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Šančevi iz Prvog srpskog ustanka na Deligradu na Vikimedijinoj ostavi