Širija (Arad)

Koordinate: 46° 16′ 0″ N 21° 37′ 59″ E / 46.26667° S; 21.63306° I / 46.26667; 21.63306
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Širija
rum. Şiria
Naselje
RO
RO
Širija
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 46° 16′ 0″ N 21° 37′ 59″ E / 46.26667° S; 21.63306° I / 46.26667; 21.63306
Zemlja Rumunija
OkrugArad
OpštinaŠirija
Nadmorska visina110 m (360 ft)
Stanovništvo (2002)[1]
 • Ukupno8.140
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod666821

Širija (rum. Şiria) naselje je u Rumuniji u okrugu Arad u opštini Širija.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 110 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mesto je po srpskom predanju dobilo ime po vilama - "Vilin grad".[4]

Tu u starom gradu Širiji (Vilagošu) nekad su srpski despoti Brankovići imali svoju "stolicu".[4] Godine 1404-1407. godine Dimitrije-Dmitar Mrnjavčević veliki župan Zaranda bio je u isto vreme i kraljevski zapovednik (kastelan) grada Vilagoša, u kojem se našlo mnogo srpskih izbeglica. Despot Đurađ Branković je menjao grad Beograd za druge posede u Ugarskoj, među kojim i Vilagoš sa tvrđavom. Po drugom izvoru on je Vilagoš nasledio od ujaka srpskog despota Stefana Lazarevića 1427. godine.[5] Ugarski kralj Albert je u Segedinu o Petrovdanu 1439. godine[6] potpisao darovnu diplomu. Po toj ispravi poklanjao je srpskom despotu Đurđu Vilagoš, "za njegove velike zasluge". Nekoliko godina kasnije, despot je poveljom Vilagoš poklonio 1444. godine Jovanu Hunjadiju. Tu je 1503. godine imao dvor Marko Jakšić.[7] U Vilagošu je 1774. godine bio prazan zamak.

Pominje se 1735. godine graničarski kapetan Cveja u Vilagošu. Ukinut je militarski šanac Vilagoš 1746. godine.[8] Kada je ukinita Pomoriška granica srpski graničari su se 1753. godine iz Vilagoša masovno odselili u Rusiju, gde su zasnovali novo naselje sa donetim nazivom Vilagoš (Ukrajina).

U Vilagošu se tokom 18. veka nalazio okružni pravoslavni prota. Po popisu iz 1776. godine pod protoprezviratom vilagoškim bilo je 25 parohija i sela.[9]

Umro je 1820. godine u Vilagošu brat Save Tekelije, koji prenet u Arad i tamo sahranjen.[10] Najznametiji meštanin bio je porumunjeni Srbin, veliki rumunski nacionalni ideolog, književnik i novinar, akademik Jovan Slavić (1848-1925)[11] ili Joan Slaviči.

U gradiću su 1827. godine održavana četiri godišnja vašara.

Godine 1849, 13. avgusta, mađarska vojska pod komandom generala Artura Gergelja je položila oružje pred Rusima; kapitilirala kod Vilagoša.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 8140 stanovnika.[1]

Popis 2002.[uredi | uredi izvor]

Raspodela stanovništva po nacionalnosti 2002.[1]
Rumuni
  
6.615 81,3%
Mađari
  
360 4,4%
Romi
  
979 12,0%
Ukrajinci
  
20 0,2%
Nemci
  
147 1,8%
Slovaci
  
7 0,1%
Bugari
  
4 0,0%
drugi
  
6 0,1%

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Hronologija broja stanovnika[12]
Godina19921993199419951996199719981999200020012002200320042005200620072008200920102011201220132014201520162017
Stanovništvo82758196816681768249832283948423854285838672871388128822886289178969905991089110912490719049906291039090

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 
  2. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  3. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  4. ^ a b "Serbska pčela", Budim 1835.
  5. ^ "Delo", Beograd 1913.
  6. ^ "Otadžbina", Beograd 1875.
  7. ^ "Glasnik Društva srbske slovesnosti", Beograd 1870.
  8. ^ Mita Kostić: "Srpska naselja u Rusiji", Beograd 1923.
  9. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1904.
  10. ^ Jovan Subotić: "Život Save Tekelije...", Budim 1861.
  11. ^ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56599
  12. ^ National Institute of Statistics. „Statistical Data and Metadata Databases”. Bucharest, Romania. Pristupljeno 22. 12. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]