Širija (Arad)
Širija rum. Şiria | |
---|---|
Naselje | |
Koordinate: 46° 16′ 0″ N 21° 37′ 59″ E / 46.26667° S; 21.63306° I | |
Zemlja | ![]() |
Okrug | Arad |
Opština | Širija |
Nadmorska visina | 110 m (360 ft) |
Stanovništvo (2002)[1] | |
• Ukupno | 8.140 |
Vremenska zona | Istočnoevropsko vreme (UTC+2) |
• Leti (DST) | Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3) |
Geokod | 666821 |
Širija (rum. Şiria), odnosno raniji Vilagoš (mađ. Világos), naselje je u Rumuniji u okrugu Arad u opštini Širija.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 110 m.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Stari grad Vilagoš je po srpskom predanju dobilo ime po vilama - "Vilin grad".[4]
U srednjem veku, Vilagoš je pripadao ugarskoj Zarandskoj županiji. Između 1404. i 1407. godine, srpski kraljević Dmitar Mrnjavčević bio je veliki župan zarandski i kastelan grada Vilagoša.[5]
Despot Đurađ Branković je menjao grad Beograd za druge posede u Ugarskoj, među kojim i Vilagoš sa tvrđavom. Po drugom izvoru on je Vilagoš nasledio od ujaka srpskog despota Stefana Lazarevića 1427. godine.[6] Ugarski kralj Albert je u Segedinu o Petrovdanu 1439. godine[7] potpisao darovnu diplomu. Po toj ispravi poklanjao je srpskom despotu Đurđu Vilagoš, "za njegove velike zasluge". Nekoliko godina kasnije, despot je poveljom Vilagoš poklonio 1444. godine Jovanu Hunjadiju. Tu je 1503. godine imao dvor Marko Jakšić.[8] U Vilagošu je 1774. godine bio prazan zamak.
Pominje se 1735. godine graničarski kapetan Cveja u Vilagošu. Ukinut je militarski šanac Vilagoš 1746. godine.[9] Kada je ukinita Pomoriška granica srpski graničari su se 1753. godine iz Vilagoša masovno odselili u Rusiju, gde su zasnovali novo naselje sa donetim nazivom Vilagoš (Ukrajina).
U Vilagošu se tokom 18. veka nalazio okružni pravoslavni prota. Po popisu iz 1776. godine pod protoprezviratom vilagoškim bilo je 25 parohija i sela.[10]
Umro je 1820. godine u Vilagošu brat Save Tekelije, koji prenet u Arad i tamo sahranjen.[11] Najznametiji meštanin bio je porumunjeni Srbin, veliki rumunski nacionalni ideolog, književnik i novinar, akademik Jovan Slavić (1848-1925)[12] ili Joan Slaviči.
U gradiću su 1827. godine održavana četiri godišnja vašara.
Godine 1849, 13. avgusta, mađarska vojska pod komandom generala Artura Gergelja je položila oružje pred Rusima; kapitilirala kod Vilagoša.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 8140 stanovnika.[1]
Popis 2002.[uredi | uredi izvor]
Hronologija[uredi | uredi izvor]
Godina | 1992 | 1993 | 1994 | 1995 | 1996 | 1997 | 1998 | 1999 | 2000 | 2001 | 2002 | 2003 | 2004 | 2005 | 2006 | 2007 | 2008 | 2009 | 2010 | 2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 8275 | 8196 | 8166 | 8176 | 8249 | 8322 | 8394 | 8423 | 8542 | 8583 | 8672 | 8713 | 8812 | 8822 | 8862 | 8917 | 8969 | 9059 | 9108 | 9110 | 9124 | 9071 | 9049 | 9062 | 9103 | 9090 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08.
- ^ „The GeoNames geographical database”. 2012.
- ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015.
- ^ "Serbska pčela", Budim 1835.
- ^ Fostikov 2002, str. 47-65.
- ^ "Delo", Beograd 1913.
- ^ "Otadžbina", Beograd 1875.
- ^ "Glasnik Društva srbske slovesnosti", Beograd 1870.
- ^ Mita Kostić: "Srpska naselja u Rusiji", Beograd 1923.
- ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1904.
- ^ Jovan Subotić: "Život Save Tekelije...", Budim 1861.
- ^ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56599
- ^ National Institute of Statistics. „Statistical Data and Metadata Databases”. Bucharest, Romania. Pristupljeno 22. 12. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Fostikov, Aleksandra (2002). „O Dmitru Kraljeviću” (PDF). Istorijski časopis. 49: 47—65.