Štitar
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Štitar | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Mačvanski |
Opština | Šabac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2.037 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 47′ 26″ S; 19° 35′ 37″ I / 44.790518° S; 19.593557° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 77 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 15354 |
Pozivni broj | 015 |
Registarska oznaka | ŠA |
Štitar je naselje u opštini Šabac, u Mačvanskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 2037 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Pouzdano se zna da je Štitar bio naseljen i u antičko doba. Na mestu današnjeg Štitara otkrivena su dva naselja vinčanske kulture (period između 5000. i 3000. p. n. e.). U rano bronzano doba, kao i u mnogim naseljima ovog kraja, bila je intenzivna prerada metala, o čemu svedoči depo od 11 bronzanih sekira pronađenih u Štitaru. Pod današnjim imenom Štitar se prvi put pominje 1788. godine, kao naselje sa 12 kuća.
Prva škola je otvorena 1863, seljaci su morali sami naći učitelja.[1] Početkom 1869. godine u Štitaru je otvorena „povtorna” – nedeljna škola za opšte obrazovanje onih koji nisu imali završenu osnovnu školu. Pohađalo ju je 16 učenika.
Spomenik palim ratnicima je otkriven u septembru 1922.[2] Beogradsko Društvo za vaspitanje i zaštitu dece otvorilo je ovde 1938. naselje napuštene i siromašne dece.[3]
Tokom Drugog svetskog rata škola je spaljena, a na mestu stare škole podignuta je nova 1947. godine. Školu je podiglo selo dobrovoljnim radom i velikim zalaganjem knjižara Luke Tufegdžića čije ime je i nosila. Pod ovim imenom škola je radila do 1969. godine, a onda je priključena matičnoj, Osnovnoj školi „Dobrosav Radosavljević Narod” u Majuru. Danas škola u Štitaru ima osam odeljenja sa oko 120 učenika. U školi postoje četiri učionice, informatički kabinet, biblioteka, nastavnička kancelarija, prostor za predškolski uzrast.
Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Marko Štitarac (1780—1827), jedan od učesnika u Prvom srpskom ustanku.
- Branimir Ćosić (1903—1934), srpski književnik i novinar.
- Vojislav Tufegdžić (1914—1946), konjički gardijski oficir Jugoslovenske vojske, major Jugoslovenske vojske u Otadžbini, komandant Cerskog korpusa u okviru Cersko-majevičke grupe korpusa i potom Trećeg jurišnog korpusa Četvrte grupe jurišnih korpusa.
- Miroslav Đukić (1966), bivši jugoslovenski fudbaler i bivši selektor reprezentacije Srbije, ali i bivši trener fudbalskog kluba Partizan.
- Janko Tumbasević (1985), fudbaler.
- Nenad Gavrić (1992), mladi talenat srpskog fudbala.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Štitar živi 1827 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (39,3 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 696 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,28.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 6 | 6 | ||
80+ | 23 | 20 | ||
75—79 | 30 | 57 | ||
70—74 | 60 | 75 | ||
65—69 | 62 | 69 | ||
60—64 | 54 | 63 | ||
55—59 | 55 | 43 | ||
50—54 | 90 | 68 | ||
45—49 | 104 | 109 | ||
40—44 | 100 | 82 | ||
35—39 | 70 | 68 | ||
30—34 | 70 | 69 | ||
25—29 | 69 | 92 | ||
20—24 | 80 | 63 | ||
15—19 | 75 | 82 | ||
10—14 | 84 | 75 | ||
5—9 | 66 | 56 | ||
0—4 | 46 | 44 | ||
Prosek : | 39,3 | 40,9 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 948 | 285 | 592 | 54 | 16 | 1 |
Ženski | 966 | 182 | 594 | 164 | 25 | 1 |
UKUPNO | 1.914 | 467 | 1.186 | 218 | 41 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 564 | 311 | 0 | 1 | 60 |
Ženski | 338 | 215 | 0 | 0 | 18 |
UKUPNO | 902 | 526 | 0 | 1 | 78 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 7 | 51 | 35 | 5 | 35 |
Ženski | 1 | 2 | 35 | 3 | 5 |
UKUPNO | 8 | 53 | 70 | 8 | 40 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 7 | 19 | 8 | 10 |
Ženski | 1 | 4 | 10 | 11 | 28 |
UKUPNO | 1 | 11 | 29 | 19 | 38 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 8 | 0 | 0 | 7 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 5 | |
UKUPNO | 8 | 0 | 0 | 12 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Politika", 30. avg. 1940., str. 7
- ^ "Politika", 25. sept. 1922., str. 4
- ^ "Politika", 30. avg. 1938., str. 11
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.