Štitar

Koordinate: 44° 47′ 26″ S; 19° 35′ 37″ I / 44.790518° S; 19.593557° I / 44.790518; 19.593557
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Štitar
Spomenik u centru Štitara
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
OpštinaŠabac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2.037
Geografske karakteristike
Koordinate44° 47′ 26″ S; 19° 35′ 37″ I / 44.790518° S; 19.593557° I / 44.790518; 19.593557
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina77 m
Štitar na karti Srbije
Štitar
Štitar
Štitar na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj15354
Pozivni broj015
Registarska oznakaŠA

Štitar je naselje u opštini Šabac, u Mačvanskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 2037 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Spomenik izginulim Štitarcima

Pouzdano se zna da je Štitar bio naseljen i u antičko doba. Na mestu današnjeg Štitara otkrivena su dva naselja vinčanske kulture (period između 5000. i 3000. p. n. e.). U rano bronzano doba, kao i u mnogim naseljima ovog kraja, bila je intenzivna prerada metala, o čemu svedoči depo od 11 bronzanih sekira pronađenih u Štitaru. Pod današnjim imenom Štitar se prvi put pominje 1788. godine, kao naselje sa 12 kuća.

Prva škola je otvorena 1863, seljaci su morali sami naći učitelja.[1] Početkom 1869. godine u Štitaru je otvorena „povtorna” – nedeljna škola za opšte obrazovanje onih koji nisu imali završenu osnovnu školu. Pohađalo ju je 16 učenika.

Spomenik palim ratnicima je otkriven u septembru 1922.[2] Beogradsko Društvo za vaspitanje i zaštitu dece otvorilo je ovde 1938. naselje napuštene i siromašne dece.[3]

Tokom Drugog svetskog rata škola je spaljena, a na mestu stare škole podignuta je nova 1947. godine. Školu je podiglo selo dobrovoljnim radom i velikim zalaganjem knjižara Luke Tufegdžića čije ime je i nosila. Pod ovim imenom škola je radila do 1969. godine, a onda je priključena matičnoj, Osnovnoj školi „Dobrosav Radosavljević Narod” u Majuru. Danas škola u Štitaru ima osam odeljenja sa oko 120 učenika. U školi postoje četiri učionice, informatički kabinet, biblioteka, nastavnička kancelarija, prostor za predškolski uzrast.

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Štitar živi 1827 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (39,3 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 696 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,28.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.447
1953. 1.630
1961. 1.949
1971. 2.072
1981. 2.183
1991. 2.256 2.233
2002. 2.285 2.355
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
2.259 98,86%
Crnogorci
  
4 0,17%
Hrvati
  
3 0,13%
Romi
  
3 0,13%
Jugosloveni
  
3 0,13%
Ukrajinci
  
1 0,04%
Rumuni
  
1 0,04%
nepoznato
  
3 0,13%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Politika", 30. avg. 1940., str. 7
  2. ^ "Politika", 25. sept. 1922., str. 4
  3. ^ "Politika", 30. avg. 1938., str. 11
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]