Vojislav Luković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vojislav Luković
Lični podaci
Datum rođenja(1960-00-00)1960.(63/64 god.)
Mesto rođenjaBeograd, FNR Jugoslavija
Umetnički rad
Poljeslikarstvo, restauracija, ikonopis, fotografija

Vojislav Luković (Beograd, 1960) srpski je slikar-restaurator, konzervator i ikonopisac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirao je 1989. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. U Narodnom muzeju u Beogradu položio je stručni ispit za zvanje slikara-restauratora; ovde je radio na konzervaciji i restauraciji slika i ikona na platnu i drvetu.[1]

Kao član tima restauratora radio je za potrebe Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevac i Smederevo na restauraciji fresaka crkve Svetog arhiđakona Stefana (15. vek) u manastiru Koporin. Takođe je radio i na restauraciji fesaka hrama Sv.Trojice u manastiru Sopoćani, kao i zidnog slikarstva u zgradi Lučke Kapetanije u Sočiju, Rusija (tadašnji SSSR).

U Centru za Kulturno nasleđe (engl. Center for Cultural Heritage) u Nikoziji na Kipru, osnovao je Atelje za restauraciju ikona, gde je kao glavni restaurator radio na restauraciji ikona iz perioda od 15. do 20. veka, kao i na pripremi izložbe Kiparskih ikona: „A l Image de Dieu“, održane u Miluzu i Strazburu (u Francuskoj). Na „Univerzitetu za Treće doba“ u Beogradu radio je kao mentor na predmetu „slikarstvo“.

Učestvovao je kao saradnik SANU u izradi Rečnika pojmova likovnih umetnosti i arhitekture.

Više puta je samostalno izlagao ikonopis i učestvovao na velikom broju kolektivnih izložbi prezentujući ikonopis i konzervatorske radove.

Od 2018. godine aktivno se bavi fotografijom.

Rukoproizvedeni ipođakon SPC.

Kao samostalni umetnik živi i radi u Beogradu.

Članstvo[uredi | uredi izvor]

Ikone u zbirkama[uredi | uredi izvor]

Publikovani radovi[uredi | uredi izvor]

  • "VOĐENI REČJU", recenzija knjige HRAM SV.ARHIĐAKONA STEFANA Umetnost i arhitektura, prot. Srboljub Miletić, Beograd 2012.
  • „Modularni radni ram za natezanje platna“, 28. Glasnik društva konzervatora Srbije, Beograd, 2004.
  • „MALA ERMINIJA VOJISLAVA ZOGRAFA“ slikarska tehnologija jajčane tempere, „ATOS“, Beograd, 2003.[4][5]
  • „Složeni problemi konzervacije i restauracije ikonostasa crkve Sv. Georgija iz Velikih Bastaja, rad Mojseja Subotića iz 1875. godine“ — 18. Glasnik konzervatora Srbije, Beograd, 1994.[6]

Naslikani ikonostasi[uredi | uredi izvor]

  • u hramu Uspenja Presvete Bogorodice. u Kukuruzarima, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska
  • u hramu Sv.Vasilija Ostroškog u Gornjem Budačkom, Hrvatska
  • U paraklisu Vaskrsenja Hristovog, Okružni zatvor Beograd[7]
  • U crkvi Sretenja Gospodnjeg u Ralji, Beograd, Srbija
  • U crkvi Svetog Ilije u Rastovcu, Nikšić, Crna Gora
  • U crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice, manastir Šudikova, Crna Gora

Zidno slikarstvo[uredi | uredi izvor]

  • Zidna slika u Eparhijskom dvoru Eparhije Gornjokarlovačke, Karlovac, Hrvatska
  • Paraklis Vaskrsenja Hristovog, Okružni zatvor Beograd
  • Hram Bogorodice Trojeručice u Donjem Budačkom, Karlovac, Hrvatska
  • Hram Preobraženja Gospodnjeg, Žabljak, Crna Gora
  • Parohijski dom hrama Sv. Cara Konstantina i Jelene, Beograd[8]
  • Kapela Sv. Simeona Bogoprimca, Crna Reka
  • Pevnice u crkvi Sv. Đorđa u Golubcu, Mionica

Restuarirani ikonostasi[uredi | uredi izvor]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • 2017. VITEZ SRPSKOG SLIKARSTVA, IX Vidovdanske kulturne svečanosti, Zlatibor
  • 2014. Gramata Patrijarha Irineja
  • 1998. Godišnja nagrada ULUPUDS-a
  • 1992. Specijalno priznanje Muzeja primenjenih umetnosti za postignut visok umetnički nivo u oblasti konzervacije i restauracije na „Majskoj izložbi ULUPUDS-“a
  • 1987. Nagrada za crtež na temu "Životinje", na FLU

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Snježana Orlović, MANASTIR PRESVETE BOGORODICE TROJERUČICE, Martiria, Karlovac, Beograd, 2017.
  • grupa autora, HRISTIANSKO ISKUSSTVO- katalog majstora savremene hrišćanske umetnosti, Dostoinstvo, Moskva, 2016.
  • mr Olivera Gavrić Pavić, MALA ERMINIJA VOJISLAVA ZOGRAFA, Likovni život, 103/ 104, Beograd, 2003.
  • mr Gordana Žunjić Kusovac, MALA ERMINIJA VOJISLAVA ZOGRAFA, Atos, Beograd, 2003.
  • Vera Grujić, IKONE, Likovni život, 71/ 72, Beograd, 1998.
  • Radoš Gačić, NEBESKA IKONOPISAČKA VIĐENjA, Takovske novine br.1245, Gornji Milanovac, 1997.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Art info/Biografija”. Arhivirano iz originala 20. 06. 2015. g. Pristupljeno 20. 06. 2015. 
  2. ^ ULUPUDS/Vojislav Luković
  3. ^ Muzej hleba Pećinci
  4. ^ Scribd/Tehnologija ikonopisa
  5. ^ Erminija/Vojislav Luković
  6. ^ Ikonostas Bastaji
  7. ^ „SPC/Osvešten Paraklis u Okružnom zatvoru u Beogradu”. Arhivirano iz originala 05. 09. 2015. g. Pristupljeno 20. 06. 2015. 
  8. ^ „Voždovačka crkva/Arhitektura i živopis”. Arhivirano iz originala 20. 06. 2015. g. Pristupljeno 20. 06. 2015. 
  9. ^ „Parohija piperačka (Piperci kod Brčkog)”. Arhivirano iz originala 16. 02. 2016. g. Pristupljeno 20. 06. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]