Kneževina Gornja Ugarska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kneževina Gornja Ugarska

Kneževina Gornja Ugarska 1683. godine
Geografija
Kontinent Evropa
Regija Srednja Evropa
Prestonica Košice
Društvo
Službeni jezik latinski, govorni jezici: mađarski, slovački
Religija Katolicizam, Protestantizam
Politika
Oblik države Kneževina
 — Knez Imrih Tokoli
Istorija
Istorijsko doba Novi vek
 — Osnivanje 1682.
 — Ukidanje 1685.
Zemlje prethodnice i naslednice
Prethodnice: Naslednice:
Kraljevina Ugarska (Habzburška monarhija) Kraljevina Ugarska (Habzburška monarhija)

Kneževina Gornja Ugarska je naziv za kratkotrajnu polu-nezavisnu državu koja je postojala od 1682. do 1685. godine. Kneževina je bila u vazalnom odnosu prema Osmanskom carstvu, a obuhvatala je delove današnje Slovačke, Mađarske, Rumunije i Ukrajine. Ovom zemljom je vladao knez Imrih Tokoli sa prestonicom u gradu Košice. Kneževina je formirana u severoistočnom delu tadašnje Kraljevina Ugarska|habzburške Ugarske, koji se pobunio protiv Habzburga i prihvatio vrhovnu vlast Osmanskog carstva.

Vidi još[uredi | uredi izvor]