Našice

Koordinate: 45° 29′ 27″ S; 18° 05′ 38″ I / 45.49075° S; 18.09382° I / 45.49075; 18.09382
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Našice
Dvorac grofova Pejačević
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaOsječko-baranjska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.7.888
Aglomeracija (2011.)16.224
Geografske karakteristike
Koordinate45° 29′ 27″ S; 18° 05′ 38″ I / 45.49075° S; 18.09382° I / 45.49075; 18.09382
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Našice na karti Hrvatske
Našice
Našice
Našice na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikJosip Miletić (HDZ)
Poštanski broj31500
Pozivni broj+385 31
Registarska oznakaNA

Našice su grad u Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj županiji. Prema rezultatima popisa iz 2011. u gradu je živelo 16.224 stanovnika, a u samom naselju je živelo 7.888 stanovnika.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sreski sud u Našicama je formiran 1850. godine. Kada je 1894. godine tekla akcija za skupljanje priloga za podizanje spomenika Mitropolitu Stratimiroviću, prilog od 12 f. je dao Kosta Nović sudija iz Našica.[2]

U mestu je tokom 19. veka održavan godišnji vašar nekoliko puta. Prvo je (1827) bilo dva termina: 13. jun i 15. avgust, pa uskoro bilo četiri termina (1831): 10. marta, 13. juna, 15. avgusta i 30. novembra.[3]

Za vreme Drugog svetskog rata ustaše su ubile paroha našičkog Georgija Bogića (Sveštenomučenika Đorđa). Mladi paroh Bogić je došao u parohiju Našice 1940. godine. Ubili su po naredbi katoličkog fratra fra Sidonija Šolca, našički mlekar Feliks Lahner sa dvojicom ustaša.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, grad Našice (naseljeno mesto) imao je 8.235 stanovnika. Prema popisu iz 2001. Našice su imale 17.320 stanovnika.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Našice je imalo 8.235 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
6.816 82,76%
Srbi
  
734 8,91%
Jugosloveni
  
260 3,15%
Slovaci
  
69 0,83%
Albanci
  
27 0,32%
Mađari
  
25 0,30%
Makedonci
  
25 0,30%
Muslimani
  
23 0,27%
Slovenci
  
11 0,13%
Crnogorci
  
10 0,12%
Nemci
  
4 0,04%
Poljaci
  
2 0,02%
Česi
  
2 0,02%
Romi
  
1 0,01%
Rusi
  
1 0,01%
Rusini
  
1 0,01%
Turci
  
1 0,01%
Ukrajinci
  
1 0,01%
ostali
  
1 0,01%
neopredeljeni
  
128 1,55%
region. opr.
  
18 0,21%
nepoznato
  
75 0,91%
ukupno: 8.235

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 12. 3. 2017. 
  2. ^ "Srpski sion", Karlovci 1894.
  3. ^ "Serbska pčela", Budim 1831-1841.
  4. ^ Milan Bulajić: "Ustaški zločini genocida i suđenje Andriji Artukoviću 1986. godine", Beograd 1988.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]