Ptice
| ptice Istorija grupe: kasna Jura - danas |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Plava senica - Cyanistes (Parus) caeruleus
fosil Archaeopteryx bavarica iz Paleontološkog muzeja u Minhenu
|
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
| redovi | ||||||||
|
videti u tekstu članka |
||||||||
| Ekologija taksona | ||||||||
Ptice (klasa Aves) su dvonožni kičmenjaci koje karakterišu perje i šuplje kosti. Pored slepih miševa, one su jedini kičmenjaci koji aktivno lete. Nastale su od teropodnih dinosaurusa tokom Jure, a kao prva ptica najčešće se navodi rod Archaeopteryx. Veličina tela savremenih ptica kreće se u rasponu od nekoliko centimetara (kolibri) do veličine velikih ptica neletačica (npr, veličina mužjaka noja je do 3 metra). Brojnost klase ptica se procenjuje na oko 10.000 savremenih vrsta.
Sadržaj |
Karakteristike ptica [uredi]
Današnje vrste ptica se karakterišu prisustvom perja, specijalne diferencijacije kože. Poseduju kljun bez zuba, lagane ali čvrste kosti, srce sa dve komore i dve pretkomore, visok intenzitet metabolizma, polažu jaja sa čvrstom ljuskom. Većina vrsta ima prednje ekstremitete modifikovane u krila i sposobnost letenja, iako su neke grupe sekundarno izgubile ovu sposobnost. Interesantna karakteristika velikog broja vrsta ptica je njihova migracija. Imaju stalnu telesnu temperaturu. Razvijeno je čulo vida i čulo sluha. Prednji udovi su preobraženi u krila. Mitarenje je pojava kada ptice zbacuju perje.
Rasprostranjenje ptica [uredi]
Ptice su nastanjene na svim kontinentima. Najveći biodiverzitet imaju u tropskoj oblasti (što je posledica veće brzine specijacije u tropima, ili većeg stepena izumiranja u severnijim i južnijim oblastima)[1]. Ptice žive i hrane se u većini kopnenih ekosistema, čak i u ledenim oblastima Antarktika (gde postoje kolonije ptica i do 440 kilometara udaljene od obala ovog kontinenta) [2]. Pojedine vrste ptica su se adaptirale i na povremen život i ishranu u vodama mora i okeana, a neke su se toliko osposobile za morski način života, da na kopno izlaze jedino radi gnežđenja[3]. Veliki uticaj čoveka na populacije ptica se ogleda i u postojanju nekih sinantropnih vrsta.
Morfologija i anatomija ptica [uredi]
| Za više informacija pogledajte članak Morfologija i anatomija ptica |
U poređenju sa morfologijom tela ostalih kičmenjaka, tela ptica imaju unekoliko neobične adaptacije, koje im olakšavaju ili omogućavaju letenje. U morfološkoanatomske adaptacije spada prisustvo perja, šupljih kostiju, specijalno građene grudne kosti, kosti jadca, modifikacija celokupnih prednjih ekstremiteta u krila, specifična diferencijacija krilnih mišića. Sem morfoanatomskih postoje i brojne fiziološke adaptacije ptica.
Redovi ptica [uredi]
| Za više informacija pogledajte članak Sistematika ptica |
- Struthioniformes, noj, emu, kivi
- Tinamiformes, tinamu
- Anseriformes, patke, guske i labudovi
- Galliformes, koke: jarebica, prepelica, fazan, kokoš, tetreb, paun
- Sphenisciformes, pingvin
- Gaviiformes, severni gnjurac
- Podicipediformes, gnjurac
- Procellariiformes, albatros
- Pelecaniformes, pelikan, kormoran, fregata, bluna
- Ciconiiformes, roda, čaplja, ibis, bukavac
- Phoenicopteriformes, flamingo
- Accipitriformes, orao, jastreb
- Falconiformes, soko
- Turniciformes, prepelica
- Gruiformes, ždral
- Charadriiformes, vivak, šljuka, sprudnik
- Pteroclidiformes, sadža
- Columbiformes, grlica, gugutka, golub
- Psittaciformes, papagaj
- Cuculiformes, kukavica
- Strigiformes, sova
- Caprimulgiformes, pomrakuša
- Apodiformes, čiopa
- Trochiliformes, kolibri
- Coraciiformes, vodomar, pčelarica, zlatovrana, pupavac
- Piciformes, detlić, žuna, tukan
- Trogoniformes, trogon
- Coliiformes, koli
- Passeriformes, pevačice
Izvori [uredi]
- ^ Weir J, Schulter D. 2007. The Latitudinal Gradient in Recent Speciation and Extinction Rates of Birds and Mammals. Science 315(5818): 1574-1576
- ^ Brooke M. 2004. Albatrosses And Petrels Across The World: Procellariidae. Oxford University Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-850125-0
- ^ Schreiber EA, Burger J. 2001. Biology of Marine Birds. Boca Raton: CRC Press. ISBN 0-8493-9882-7
Спољашње везе [uredi]
- Priručnik 'Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja'
- Galerija ptica Srbije
- BioNet škola
- Посматрање птица - како да почнете?
- Како да направите кућицу за птице?
- Српски називи птица Европе ((sr))
- Srpska nomenklatura ptica Evrope ((sr))
- Studija: Ptice SCG - brojnost i trendovi gnezdilišnih populacija (2003) ((sr))
- Svetska baza podataka ptica ((en))
- Međunarodni ornitološki komitet ((en))
- Birdlife International - Međunarodna asocijacija nacionalnih organizacija za zaštitu ptica; sadrži bazu podataka od oko 250.000 zapisa o ugroženim vrstama ptica ((en))
- Liga za ornitološku akciju Srbije ((sr))
- Fatbirder.com (Mega-sajt o posmatranju ptica) ((en))
- Birdingonthe.net ((en))
- Surfbirds Posmatranje ptica ((en))
- Birdtours.co.uk (Iskustva posmatrača ptica sa putovanja širom sveta) ((en))
- Camacdonald.com (Iskustva posmatrača ptica sa putovanja širom sveta) ((en))
- Worldtwitch - Vesti o retkim vrstama ptica širom sveta ((en))
- Forum u vezi sa pticama ((en))
- Enciklopedija ptica ((en))