Rumski srez

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rumski srez
1849—1955

Karta Sremske županije iz 1890, na kojoj je pod brojem 4 označen Rumski srez
RegijaSremska županija
Sremska oblast
Dunavska banovina
Velika župa Vuka
AP Vojvodina
Zemlja Austrougarska (Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat/Kraljevina Hrvatska i Slavonija/Kraljevina Ugarska)
 Kraljevina Jugoslavija
 ND Hrvatska
 FNR Jugoslavija (NR Srbija)
Stanovništvo62.647 (1953)
Događaji
Istorija 
• Uspostavljeno
1849
• Ukinuto
1955
Sledbenik
Opština Ruma
Opština Pećinci

Rumski srez (mađ. Ópazovai járás; hrv. Rumski kotar) je bio administrativna jedinica u Sremu od 1849. do 1955. godine. Nastao je u vreme Austrougarske, stvaranjem Vojvodstva Srbija i Tamiški Banat, kada je teritorija Srema, koja je pripala Vojvodstvu podeljena na Rumski i Iločki srez. Obuhvatao je tada 38 mesta i imao preko 60.000 stanovnika.[1]

Ukidanjem Vojvodstva, uključen je u Sremsku županiju, koja je bila deo Kraljevine Hrvatske i Slavonije, odnosno Kraljevine Ugarske. Posle Prvog svetskog rata, ušao je u sastav tada formirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Godine 1922. prilikom teritorijalne reorganizacije Kraljevine SHS, kada su ukinute županije, uključen je u novoformiranu Sremsku oblast, a 1929. prilikom podele Kraljevine Jugoslavije na banovine u sastav Dunavske banovine.

Nakon okupacije Jugoslavije, postao je deo ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH), gde se od juna 1941. nalazio u sastvu Velike župe Vuka.

Posle oslobođenja Jugoslavije, 1945. Rumski srez je postao deo tada formirane Autonomne Pokrajine Vojvodine, koja se nalazila u sastavu Narodne Republike Srbije. Postojao je do 1955. kada je usled postepenog ukidanja srezova u Vojvodini, njegova teritorija uključena u sastav Sremskomitrovačkog sreza, tada jedinog sreza u Sremu. Godine 1960. srezovi su ukinuti kao administrativne jedinice u AP Vojvodini, a na teritoriji nekadašnjeg Rumskog sreza formirane su opštine — Ruma i Pećinci.

Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]

Sedište Rumskog sreza nalazilo se u Rumi, a srez je obuhvatao i više okolnih naselja. Teritorija sreza je vremenom menjana, pa je menjan i broj mesta koje je obuhvatao.

Austrougarska[uredi | uredi izvor]

Godine 1856. Rumski srez je obuhvatao sledeća mesta:[2]

Prema Popisu stanovništva iz 1890. srez je obuhvatao 15 mesta sa 35.699 stanovnika:[3]

  1. Brestač
  2. Buđanovci
  3. Dobrinci
  4. Veliki Radinci
  5. Grabovci
  6. Grgurevci
  7. Inđija
  8. Jarak
  9. Klenak
  10. Kraljevci
  11. Nikinci
  12. Platičevo
  13. Putinci
  14. Ruma
  15. Hrtkovci

Prema Popisu stanovništva iz 1910. srez je obuhvatao 23 mesta:

  1. Brestač
  2. Buđanovci
  3. Veliki Radinci
  4. Vitojevci
  5. Voganj
  6. Grabovci
  7. Dobrinci
  8. Donji Tovarnik
  9. Donji Petrovci
  10. Inđija
  11. Klenak
  12. Kraljevci
  13. Mali Radinci
  14. Ljukovo
  15. Nikinci
  16. Ogar
  17. Pltičevo
  18. Putinci
  19. Ruma
  20. Sibač
  21. Stejanovci
  22. Subotište
  23. Hrtkovci

Kraljevina Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

Prema Popisu stanovništva iz 1931. Rumski srez se nalazio u Dunavskoj banovini i obuhvatao je 22 naselja sa 57.645 stanovnika:[4]

  1. Brestač
  2. Buđanovci
  3. Veliki Radinci
  4. Voganj
  5. Dobrinci
  6. Donji Petrovci
  7. Donji Tovarnik
  8. Grabovci
  9. Inđija
  10. Klenak
  11. Kraljevci
  12. Nikinci
  13. Ogar
  14. Pećinci
  15. Platičevo
  16. Popinci
  17. Prhovo
  18. Putinci
  19. Ruma
  20. Stejanovci
  21. Subotište
  22. Hrtkovci

FNR Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

Prema Popisu stanovništva iz 1953. Rumski srez se nalazio u AP Vojvodini i obuhvatao je 33 naselja sa 62.647 stanovnika:[5]

  1. Bešenovo
  2. Brestač
  3. Buđanovci
  4. Vitojevci
  5. Voganj
  6. Vrdnik
  7. Grabovci
  8. Dobrinci
  9. Donji Petrovci
  10. Donji Tovarnik
  11. Žarkovac
  12. Irig
  13. Jazak
  14. Klenak
  15. Kraljevci
  16. Krušedol Selo
  17. Krušedolski Prnjavor
  18. Mala Remeta
  19. Neradin
  20. Nikinci
  21. Ogar
  22. Pavlovci
  23. Pećinci
  24. Platičevo
  25. Prhovo
  26. Putinci
  27. Rivica
  28. Ruma
  29. Sibač
  30. Stejanovci
  31. Subotište
  32. Hrtkovci
  33. Šatrinci

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ruma 1991, str. 81.
  2. ^ Đorđević, Boško (2004). Ruma kao sresko mesto u Vojvodstvu Srbija i Tamiški banat (1849–1860). Ruma: Zavičajni muzej Ruma. 
  3. ^ „Részletes adatok, Szerém vármegye, Rumai járás”. nepszamlalasok.hu. n.d. 
  4. ^ Popis 1937, str. 56—57.
  5. ^ Popis 1953, str. 28.

Literatura[uredi | uredi izvor]